Gojaznost majke predviđa rizik od srčanih bolesti bolje od komplikacija u trudnoći

Gojaznost majke predviđa rizik od srčanih bolesti bolje od komplikacija u trudnoći

Komplikacije u trudnoći kao što su preeklampsija i gestacijski dijabetes su nedavno povezane sa većim rizikom od razvoja srčanih bolesti kasnije u životu. Ali nova studija Northvestern Medicine otkrila je da je gojaznost pre ili tokom trudnoće stvarni osnovni uzrok budućih kardiovaskularnih bolesti.

Pre ove studije, naučnici nisu bili sigurni koji faktor – gojaznost ili komplikacije trudnoće – igra veću ulogu u riziku od kardiovaskularnih bolesti godinama nakon trudnoće. Ova velika, multicentrična i raznolika studija je prva koja je razjasnila to pitanje, na kraju utvrdivši da je gojaznost pre trudnoće pravi pokretač i loših ishoda trudnoće i budućeg rizika od kardiovaskularnih bolesti.

To je jedna od rijetkih studija koja je pratila svoje učesnike – od kojih je otprilike polovina imala prekomjernu težinu ili gojaznost – od početka njihove prve trudnoće do nekoliko godina nakon porođaja.

„Po prvi put demonstriramo da su nepovoljni ishodi trudnoće prvenstveno pokazatelji – a ne osnovni uzrok – budućeg zdravlja srca,“ rekao je odgovarajući autor dr Sadiia Khan, profesor kardiovaskularne epidemiologije u Magerštatu na Medicinskom fakultetu Univerziteta Northvestern Feinberg. i lekar severozapadne medicine. „To znači da trudnoća samo otkriva rizik od srčanih bolesti koji već postoji.“

Nalazi objavljeni u časopisu Circulation Research.

Studija je koristila podatke iz nuMoM2b studije zdravlja srca da bi prospektivno pratila 4.216 osoba koje su prvi put zatrudnele od ranih faza trudnoće do u proseku 3,7 godina nakon porođaja.

Tokom prve studijske posete u ranoj trudnoći, prosečna starost majke bila je 27 godina, a 53% je imalo normalan indeks telesne mase (BMI), 25% je imalo prekomernu težinu, a 22% je imalo gojaznost. U poređenju sa onima sa normalnim BMI u ranoj trudnoći, osobe sa prekomernom težinom ili gojaznim BMI su imale veći rizik od razvoja hipertenzivnih poremećaja trudnoće.

U studiji, naučnici su želeli da bolje razumeju veze između gojaznosti majke, hipertenzivnih poremećaja trudnoće i drugih nepovoljnih ishoda trudnoće, i kardiovaskularnog zdravlja nekoliko godina nakon porođaja.

„Naša hipoteza je bila da je moguće da komplikacije u trudnoći razotkrivaju ove stvari, jer, kao što znamo, trudnoća je prirodan test stresa za srce“, rekao je Kan. „Ovi nalazi su važni jer ako je gojaznost pre trudnoće krivac ili uzrok rizika, trebalo bi da ciljamo na to intervencijama.“

„Ne želimo samo da čekamo da ljudi imaju ove kardiovaskularne događaje; želimo da ih sprečimo da se dogode“, rekao je Kan.

Glavni niz Kanovog istraživanja je ideja o „nultom tromesečju“ ili zdravlju pre trudnoće. Poboljšanjem zdravlja tokom ovog kritičnog perioda u životu pojedinca, oni mogu poboljšati ishode ne samo za svoju trudnoću i bebu, već i za svoje lično dugoročno zdravlje, rekao je Khan.

Međutim, može biti teško ciljati ljude pre nego što zatrudni, rekao je Khan. Dakle, rano u trudnoći može biti pogodno vreme za savetovanje o navikama za zdravlje srca kao što su ishrana i vežbanje kada je veća verovatnoća da će ljudi komunicirati sa kliničarima tokom prenatalnih poseta.

„Definitivno ne želimo da preporučimo gubitak težine tokom trudnoće, ali želimo da preporučimo savetovanje i praćenje za odgovarajuće gestacijsko povećanje telesne težine“, rekao je Khan. „To je jedan od retkih puta u životu da često posećujete doktora dok ste zdravi.“

Trudnice mogu bezbedno da ograniče svoju težinu tokom trudnoće zdravom hranom i umerenim ili čak energičnim vežbanjem, pokazuju studije.

Trudnice u studiji viđene su u osam kliničkih centara širom SAD, uključujući Univerzitet Northvestern. Pojedinci su imali 18 godina ili više i nisu imali istoriju hipertenzije ili dijabetesa pre trudnoće.

Približno 15% svih učesnika iskusilo je komplikaciju u vezi sa visokim krvnim pritiskom; 11% je imalo bebu sa malom porođajnom težinom; 8% je imalo prevremeni porođaj; a 4% je imalo gestacijski dijabetes. U godinama nakon trudnoće, oni sa komplikacijama povezanim sa visokim krvnim pritiskom su imali 97% veću verovatnoću da imaju visok krvni pritisak, a 31% je bila veća verovatnoća da će imati visok holesterol.

Za neke komplikacije, istraživači su otkrili da telesna težina nije uticala na rizik. Na primer, ljudi koji su imali prekomernu težinu ili gojaznost nisu imali povećan rizik od prevremenog porođaja ili bebe sa malom porođajnom težinom.

Međutim, među svim učesnicima, oni koji su imali prevremeni porođaj imali su povećan rizik od visokog krvnog pritiska, visokog šećera u krvi ili visokog holesterola nakon trudnoće. Nije utvrđeno da rođenje bebe sa malom porođajnom težinom povećava rizik.