EU nastoji da oživi mirovne pregovore Jermenije i Azerbejdžana, pomaže Jerevanu

EU nastoji da oživi mirovne pregovore Jermenije i Azerbejdžana, pomaže Jerevanu

Evropska unija pozvala je u četvrtak lidere Jermenije i Azerbejdžana na razgovore kako bi pokušali da ožive mirovni proces doveden u krizu azerbejdžanskom vojnom operacijom koja je navela više od 100.000 etničkih Jermena da pobegnu iz Nagorno- Karabah.

Šarl Mišel, predsednik Evropskog saveta lidera EU, rekao je da je pozvao jermenskog premijera Nikola Pašinjana i predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva da se sastanu u Briselu do kraja oktobra, preneo je Rojters.

„Verujemo u diplomatiju. Verujemo u politički dijalog“, rekao je Mišel novinarima najavljujući sastanak na samitu Evropske političke zajednice u španskom gradu Granadi, forumu više od 40 zemalja.

Alijev je odbio predloženi sastanak sa Pašinjanom, Mišelom i liderima Francuske i Nemačke na samitu. Međutim, Mišel je rekao da očekuje da će obe strane prisustvovati pregovorima u Briselu, napominjući da je Baku rekao da će učestvovati u budućim sastancima uz posredovanje EU.

Na samitu, lideri su takođe obećali podršku Jermeniji koja se bori sa posledicama azerbejdžanske vojne operacije prošlog meseca da preuzme kontrolu nad enklavom Nagorno-Karabah, uglavnom naseljenom etničkim Jermenima.

Mnogi lideri EU osudili su operaciju u Azerbejdžanu, a neke vlade su pozvale blok da razmotri oštre mere protiv Bakua, koji je insistirao da je preduzeo legitimne akcije da povrati kontrolu nad delom svoje suverene teritorije.

Evropski parlament je u četvrtak usvojio rezoluciju u kojoj se Baku optužuje za „etničko čišćenje“ i poziva EU da uvede sankcije azerbejdžanskim zvaničnicima odgovornim za kršenje primirja i kršenje ljudskih prava u Nagorno-Karabahu.

Ali diplomate kažu da ne vide konsenzus među zemljama EU za sankcije protiv Azerbejdžana, sve većeg snabdevača EU naftom i gasom dok se blok udaljava od ruskih energenata nakon invazije Moskve na Ukrajinu.

S obzirom na njihova neslaganja oko Azerbejdžana, lideri su se umesto toga fokusirali na pomoć Jermeniji, kao što je povećanje humanitarne pomoći i obećanja ekonomske i političke podrške dok Jerevan pokušava da se distancira od tradicionalnog saveznika Rusije.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da će EU obezbediti još 5,25 miliona evra (5,53 miliona dolara) hitne pomoći, pored najavljenih 5,2 miliona, kako bi se ublažila nevolja onih koji su pobegli iz Nagorno-Karabaha u Jermeniju.

Posle sastanka sa Pašinjanom u Granadi, Mišel, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Olaf Šolc izjavili su „nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nepovredivosti granica Jermenije“.

Ta izjava odražava strahovanje Jermena da bi Azerbejdžan mogao da izvrši vojni napad na svoju teritoriju. Azerbejdžan je insistirao da nema nameru da vodi takvu operaciju.

„Azerbejdžan podržava direktan i bilateralni dijalog i pregovore o procesu normalizacije odnosa između Azerbejdžana i Jermenije i pregovore o mirovnom sporazumu“, objavio je Hikmet Hadžijev, savetnik za spoljnu politiku Alijeva, na platformi X.