Više od 1,1 milijarde Afrikanaca neće imati pristup čistim gorivima do 2050

Više od 1,1 milijarde Afrikanaca neće imati pristup čistim gorivima do 2050

Nova studija Univerziteta Lafboro o dostupnosti čiste energije u Africi predviđa da će 1,1 milijarda ljudi ostati bez ekoloških goriva ili tehnologija za kuvanje do 2050. godine.

Istraživači u Centru za tehnologiju sistema obnovljivih izvora energije koristili su mašinsko učenje — granu veštačke inteligencije — da kreiraju kompjuterski model koji predviđa buduće čiste pejzaže za kuvanje u podsaharskoj Africi.

Trenutno, oko 940 miliona ljudi u podsaharskoj Africi nema pristup čistim gorivima i tehnologijama za kuvanje – koje se smatraju „čistim“ zbog nivoa čestica i ugljen monoksida koje emituju – i zbog toga su ograničeni na kuvanje sa zagađujućim gorivima iz biomase, kao što su ugalj i drvo.

Postoje globalni napori da se ubrza prelazak na čisto kuvanje zbog štetnog uticaja sagorevanja goriva iz biomase na ljude i planetu. Međutim, istraživanje Loughborough-a, objavljeno u časopisu Energi and AI, naglašava da stopa napretka treba drastično da se poveća u Africi.

Kompjuterski model predviđa da više od 840 miliona Afrikanaca neće imati pristup čistim gorivima ili tehnologijama za kuvanje 2030. godine, a da će to porasti na preko 1,1 milijardu ljudi 2050. godine.

Kada se posmatraju podaci na nivou zemlje, model predviđa da će, iako će se pristup čistom kuvanju povećati u nekim delovima Afrike, manje od 20% stanovništva u 16 ​​zemalja imati pristup čistim gorivima i tehnologijama za kuvanje 2030. i to do 18 zemalja u 2050.

Predviđena stopa pristupa čistog kuvanja je predstavljena kao sistem semafora. (a) Stopa pristupa čistom kuvanju 2020. godine, (b) pristup čistom kuvanju 2030. godine, (c) pristup čistom kuvanju 2050. Zemlje su kategorisane kao klase na osnovu procenta stanovništva koje će imati pristup čistom kuvanju . (Klasa 0: 0—19% stanovništva sa pristupom čistom kuvanju, klasa 1: 20—39%, klasa 2: 40—59%, klasa 3: 60—79%, klasa 4: 80—100%).

Model, obučen na holističkim i istorijskim skupovima podataka na nivou zemlje, funkcioniše tako što analizira trendove rasta stanovništva i faktore koji utiču na dostupnost čistog kuvanja, kao što su dostupnost električne energije i pristupačnost.

Istraživanje—doktorskog istraživača Mulako Mukelabaija i dr. Richarda Blancharda, sa Univerziteta Loughborough, zajedno sa profesorom Upulom Vijaianthom, sada na Univerzitetu Cranfield—ističe da visoke stope pristupa električnoj energiji ne predstavljaju visoke stope pristupa čistom kuvanju, zbog faktora kao što su visoke tarife za električnu energiju.

Istraživači su takođe otkrili da projektovana proizvodnja električne energije za 2030. treba da se utrostruči ako zemlje podsaharske Afrike žele da postignu željeni cilj da više od 80% stanovništva omogući pristup čistom kuvanju.

Tim procenjuje da bi postizanje stope pristupa od 80% u svim zemljama do 2030. zahtevalo ulaganje od 14,5 biliona dolara (ili 2,1 triliona dolara godišnje).

Iako bi za to bila potrebna podrška drugih zemalja, istraživači naglašavaju važnost povećanja aktivnosti koje stvaraju prihod u Africi, pri čemu je proizvodnja vodonika identifikovana kao katalizator rasta proizvodnje u ključnim sektorima.

Mulako je rekao: „Nalazi ove studije dokazuju potrebu za brzom promjenom paradigme u energetskim naukama u razvoju svijeta kako bi se pozabavili energetskim siromaštvom.

„Moramo delovati tako da spora stopa pristupa čistom kuvanju uzrokuje krčenje šuma, gubitak staništa, zagađenje u zatvorenom prostoru, nejednakost, održava niske ekonomske aktivnosti i uzrokuje oko 3,2 miliona smrtnih slučajeva godišnje, uključujući preko 237.000 smrti dece mlađe od pet godina u 2020.“

„Potreban je fundamentalni pristup koji se fokusira na poboljšanje i održavanje finansijskih kapaciteta domaćinstava kroz sistemski pristup kako bi ljudi mogli da priušte struju ili goriva za kuvanje.“