Izloženost olovu može izazvati više srčanih bolesti nego pušenje ili holesterol

Izloženost olovu može izazvati više srčanih bolesti nego pušenje ili holesterol

Trovanje olovom ima daleko veći uticaj na globalno zdravlje nego što se ranije mislilo, potencijalno doprinoseći preko pet miliona smrtnih slučajeva godišnje i predstavljajući sličnu pretnju zagađenju vazduha, pokazalo je istraživanje modeliranja u utorak.

Studija, opisana kao „poziv za buđenje“, takođe procenjuje da izloženost toksičnom metalu uzrokuje da mala deca u zemljama u razvoju izgube u proseku skoro šest poena inteligencije.

Pokazalo se da zagađenje olovom izaziva niz ozbiljnih zdravstvenih problema, posebno u vezi sa srčanim oboljenjima i razvojem mozga male dece, što je dovelo do toga da je olovni benzin zabranjen širom sveta.

Ali ljudi i dalje mogu biti izloženi snažnom neurotoksinu preko hrane, zemlje, posuđa, đubriva, kozmetike, olovno-kiselinskih akumulatora i drugih izvora.

Dvojica ekonomista Svetske banke koji su autori studije, objavljene u časopisu Lancet Planetari Health, rekli su da je to prva procena uticaja izloženosti olovu na smrt od srčanih bolesti i gubitak IK kod dece u bogatim zemljama i zemljama u razvoju.

Glavni autor Bjorn Larsen rekao je za AFP da kada je par prvi put video cifru koju je njihov model izračunao, „nismo se ni usudili da šapnemo broj“ jer je bio tako „ogroman“.​

Njihov model procenjuje da je 5,5 miliona odraslih umrlo od srčanih bolesti 2019. godine zbog izloženosti olovu, od čega 90 odsto njih u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

To je šest puta više od prethodne procene i predstavlja oko 30 odsto svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti – vodećeg uzroka smrti širom sveta.

To bi značilo da je izloženost olovu veći uzrok srčanih bolesti od pušenja ili holesterola, rekao je Larsen.

Istraživanje je takođe procenilo da su deca mlađa od pet godina izgubila kumulativnih 765 miliona IK poena zbog trovanja olovom na globalnom nivou u 2019. godini, a 95 odsto tih gubitaka dolazi u zemljama u razvoju.

Taj broj je skoro 80 ​​odsto veći nego što se ranije procenjivalo.

​Istraživači Svetske banke procenjuju ekonomsku cenu izloženosti olovu na 6 biliona dolara u 2019. godini, što je ekvivalentno sedam odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda.

Za analizu, istraživači su koristili procene nivoa olova u krvi u 183 zemlje preuzete iz značajne studije o globalnom teretu bolesti iz 2019.

Prethodna istraživanja su merila samo efekat olova na bolesti srca kada je u pitanju podizanje krvnog pritiska. Ali nova studija je razmatrala brojne druge načine na koje olovo utiče na srca, kao što je otvrdnjavanje arterija koje može dovesti do moždanog udara, što rezultira većim brojevima, rekao je Larsen.​

Roj Harison, stručnjak za zagađenje vazduha i zdravlje na Univerzitetu Birmingem u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u studiju, rekao je za AFP da je „zanimljivo, ali podložno mnogim neizvesnostima“.

Na primer, odnos između olova u krvi i srčanih bolesti zasnovan je na anketi u Sjedinjenim Državama, a da li bi ti nalazi mogli da se primene širom sveta „veliki je skok vere“, rekao je on.

Harison je takođe istakao da je model koristio procene – ne testove – olova u krvi u mnogim zemljama u razvoju.

Ako bi rezultati bili potvrđeni, „oni bi bili od velikog značaja za javno zdravlje, ali za sada je to jednostavno zanimljiva hipoteza“, rekao je on.

Ričard Fuler, predsednik nevladine organizacije Pure Earth, rekao je da kada su istraživanja u zemljama u razvoju testirala olovo u krvi, uglavnom su otkrili više nivoe nego što je procenjeno u novoj studiji.

To znači da bi „uticaj olova mogao biti gori nego što izveštaj opisuje“, rekao je on za AFP, nazvavši to „pozivom za buđenje“.

Larsen je rekao da smo „još uvek malo u mraku“ kada je došlo do razumevanja koliko različiti izvori olova doprinose kontaminaciji krvi.

Fuler je rekao da je deo ovog „komadića slagalice“ otkriven u izveštaju Pure Earth objavljenom u utorak, u kojem je analizirano 5.000 uzoraka robe široke potrošnje i hrane u 25 zemalja u razvoju.

Otkrio je visok stepen kontaminacije olovom u metalnim loncima i tiganjima, keramičkom posuđu, farbama, kozmetici i igračkama.​

„Zbog toga siromašnije zemlje imaju toliko trovanja olovom“, rekao je Fuler. „To su predmeti u kuhinji koji ih truju.“