Kalifornijski vatrogasci koriste veštačku inteligenciju za borbu protiv šumskih požara

Kalifornijski vatrogasci koriste veštačku inteligenciju za borbu protiv šumskih požara

Kada je požar izbio usred nedavne kalifornijske noći, to je mogla biti katastrofa.

Ali zahvaljujući novom sistemu za praćenje koji koristi veštačku inteligenciju za skeniranje opasnosti, vatrogasci su uspeli da uguše požar mnogo pre nego što je izmakao kontroli.

„Bilo je manje od četvrtine hektara“, rekao je za AFP kapetan Kris Ieari iz Kal Fajer.

„Da nas veštačka inteligencija nije upozorila na to, mogla bi da postane mnogo veća.

Jeri, koji je odgovoran za organizovanje gašenja požara u oblasti koja uključuje planinu Lagunu, oko 40 milja (65 kilometara) istočno od San Dijega, krenuo je u akciju oko 3 sata ujutro 5. avgusta nakon poziva kolega iz komandnog centra.

Kompjuteri koji su gledali prenos uživo iz Nacionalne šume Klivlend uočili su ono što je njihov algoritam naučen da razume jeste stub dima.

Ljudski operateri su bili u mogućnosti da provere da li su mašine ispravne i upozorili Jerija, čiji su vatrogasci brzo ugasili plamen.

„Mogao je da bude razoran požar“, rekao je on.

Veštačka inteligencija je oblast računarstva koja se brzo razvija i koja nastoji da oponaša ljudske sposobnosti da „razmišljaju“.

Za razliku od tradicionalnog računara, koji može da proizvede odgovore samo na osnovu konkretnih informacija koje ima, AI može zaključiti odgovore, koristeći iskustvo koje je stekao iz sličnih problema koje je ranije video – slično ljudskom biću.

Tokom poslednjih nekoliko godina, njegova primena se proširila na različite oblasti kao što su vremenska prognoza, skupljanje akcija, umetnost i novinarstvo.

To je sa sobom donelo zabrinutost ljudi koji se plaše da će im to učiniti bez posla — štrajk pisaca i glumaca koji trenutno parališe Holivud delom je u vezi sa upotrebom veštačke inteligencije u filmovima i televiziji.

Ali vatrogasci koji se bore sa požarima u Kaliforniji kažu da će uzeti svu pomoć koju mogu da dobiju.

„AI je samo još jedno sredstvo za nas“, rekao je Ieari. „To nikada neće zameniti vatrogasce.

Kalifornija doživljava hiljade požara svake godine, koji zapaljuju stotine hiljada — ponekad i milione — hektara (hektara).

Tokom poslednje decenije, požari su odneli više od 200 života i uništili hiljade domova i preduzeća, nanevši štetu od milijarde dolara.

Nekoliko godina vatrogasci su koristili mrežu od više od 1.000 kamera za praćenje mogućih žarišta požara.

Od kraja juna, ALERTCalifornia sistem je imao kompjutere sa veštačkom inteligencijom koji „gledaju“ ove fidove i označavaju ljudskim operaterima kada vide pramenove dima koji bi mogli da budu požar — sa obećavajućim rezultatima.

„Naša metrika uspeha su požari za koje nikada ne čujete“, kaže Nil Driskol, koji vodi projekat Univerziteta Kalifornije u San Dijegu.

„Pobeđivali smo pozive hitne pomoći u oko 40 odsto vremena. I biće bolje.“

Dodatak veštačke inteligencije znači da svaki vatrogasac koji gleda desetine fidova za koje je odgovoran sada ima ruku pomoći.

Kada softver veruje da detektuje dim, on prikazuje mali crveni pravougaonik na ekranu i nudi procenat koji ukazuje na njegov stepen sigurnosti.

Tada je na operateru da potvrdi ozbiljnost upozorenja — i otkloni svaku zabunu.

Trenutno, sistem može pogrešno označiti prašinu koju podižu traktori, insekte ispred kamere ili čak malo magle.

„Kada oblak pređe… može da baci senku na tlo i ponekad (kompjuter) može da pomisli da je to možda dim“, kaže Suzan Leininger, specijalista za obaveštajne poslove u Cal Fire-u.

Povratne informacije koje daju stručnjaci poput Leiningera – ne, to je samo vremenska prognoza – pomažu veštačkoj inteligenciji da postane bolja u onome što radi.

Ali čak i u svom trenutnom stanju, to je blagodat.

„Dolazi nam vreme da brže reagujemo“, kaže Leininger.

A kada pričate o vatri, vreme može biti sve.

Dok se Kalifornija bori sa posledicama klimatskih promena izazvanih ljudima, požari postaju sve veći i razorniji.

Država je iskusila 18 od svojih 20 najvećih požara koji su zabeleženi u poslednje dve decenije.

Sa zastrašujućim požarima koji su ove godine zahvatili Evropu, Kanadu i Havaje, razorni uticaj promene klime postaje sve očigledniji širom sveta.

„Mislim da će, pošto vidimo ova razaranja u drugim oblastima, poput Grčke i Mauija, da će sistemi poput ovog koji daju ranu potvrdu biti korak u pravom smeru“, kaže Driskol iz UC San Dijega.

Suočen sa obimom pretnje, naučnik je odlučio da odobri javni pristup podacima na svojoj platformi, tako da druge kompanije ili akademici mogu da rade na tome.

„Moramo da iskoristimo svu našu imovinu i radimo zajedno, jer je ekstremna klima veća od bilo koga od nas.“