Kašnjenja u dijagnostici raka glave i vrata povezana sa antibioticima

Kašnjenja u dijagnostici raka glave i vrata povezana sa antibioticima

Istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Saint Louis kažu da se dijagnostička kašnjenja često javljaju kod pacijenata sa nedijagnostikovanim karcinomom glave i vrata (HNC) i pozivaju na poboljšano širenje trenutnih smernica kliničke prakse u novom radu objavljenom 24. avgusta u JAMA Otolaringology.

Istraživači su otkrili da se nedijagnostikovanim pacijentima sa HNC sa otokom vrata i drugim simptomima često propisuju antibiotici, umesto da se pridržavaju trenutnih kliničkih smernica koje preporučuju procenu raka, što može odložiti dijagnozu i zakomplikovati lečenje njihovog raka.

Sean Massa, MD, vanredni profesor otorinolaringologije na SLU, je viši autor rada. Masa, hirurg koji leči HNC pacijente i druge tumore glave i vrata, kaže da se dijagnostička kašnjenja mogu prevesti u zahtevanje agresivnijih tretmana sa više toksičnosti i nižom stopom izlečenja.

„Ljekari ORL obično su prilično upoznati sa ovom dijagnozom raka i mogu koristiti svoju obuku i alate da razdvoje da li su to simptomi uzrokovani rakom ili nekim drugim uzrokom“, rekao je Massa. „Ali lekarima primarne zdravstvene zaštite je mnogo izazovnije da donesu tu odluku i brinem se da se ovo znanje ne širi široj medicinskoj zajednici.“

Istraživači su analizirali vremenske trendove, povezane faktore i dijagnostička vremena između propisivanja antibiotika pre dijagnoze HNC. Otkrili su da se broj pacijenata koji su primali antibiotike do dijagnoze raka nije promenio nakon objavljivanja smernica za kliničku praksu. Istraživači kažu da se nadaju da će se ta stopa smanjiti.

U ovoj kohortnoj studiji od 7.811 pacijenata sa HNC, 15,6% je primilo antibiotik u roku od tri meseca od dijagnoze HNC, što je rezultiralo statistički značajnim 21,1% dužim vremenom do dijagnoze HNC. Ova stopa propisivanja bila je statična tokom perioda studije, a specifični klinički i onkološki faktori bili su povezani sa višim stopama prepisivanja antibiotika.

Istraživači su koristili podatke iz deidentifikovanog skupa podataka elektronskih zdravstvenih kartona od 1. januara 2011. do 31. decembra 2018. Analiza podataka je sprovedena od 1. maja do 9. novembra 2022. Istraživači na Institutu AHEAD SLU održavali su resurs podataka i podržavali studija kroz analitiku i upravljanje podacima.