Gljivice kao oprašivači, a ne štetočine

Gljivice kao oprašivači, a ne štetočine

Mnoge biljke i usevi se oslanjaju na insekte da ih oprašuju kako bi se mogli razmnožavati. Nova studija je pokazala da nekoliko cvetnih biljaka iz grupe Euonimus oprašuju gljivične komarke, dvokrilni insekt. Konkretno, one oprašuju biljke Euonimusa koje imaju cvetove sa crvenim laticama sa kratkim prašnicima i mirisom nalik na jogurt.

Iako je poznato da gljivične komarce oprašuju stotine biljnih vrsta, ova studija pokazuje da su određene osobine crvenog cveća Euonimusa verovatno stečene preko sindroma oprašivanja, evoluirajući tokom procesa prirodne selekcije da bi se oprašile posebno gljive. Ovo istraživanje naglašava važnu ulogu dvokrilaca, koji se obično smatraju štetočinama, u biljnoj raznovrsnosti i evoluciji.

Leto je u punom jeku, i dok bi zujanje nekoliko pčela u bašti moglo biti dobrodošlo, noćno cviljenje usamljenog komarca verovatno nije. Ali da li ste znali da su komarci deo grupe vitalnih oprašivača? Ova grupa, nazvana Diptera, uključuje druge uobičajene insekte kao što su muve, mušice i komarci.

Iako se često vide kao štetočine, mnoge biljke se zapravo oprašuju upravo njima. To znači da su se određene karakteristike cveća, kao što su boja, miris, oblik i dužina prašnika, prilagodile da privuku ove insekte. Ove adaptacije su poznate kao sindromi oprašivanja. Bez ovih insekata možda ne bismo imali raznovrsnost cveća, voća, začinskog bilja i povrća u kojima danas uživamo.

Rezultati nove međunarodne studije pokazali su da su crvene cvetne biljke Euonimusa — roda od oko 130 vrsta koje se nalaze širom sveta — evoluirale tako da ih oprašuje mala muva koja se zove gljivični komar. Tim je zabeležio 1.853 insekta koji posećuju cvet u periodu od 250 sati tokom nekoliko godina istraživanja. Ovde roj gljivica posećuje crvene cvetove Euonimus lakiflorus. Poznato je da gljivice oprašuju 12 porodica biljaka koje sadrže stotine vrsta. Kredit: 2023 K. Mochizuki

„Iako su oni važni oprašivači, tačan odnos Diptera i sindroma oprašivanja bio je uglavnom nepoznat. U ovoj studiji smo pokazali da su jedinstvene osobine u cvjetovima Euonimusa vrlo vjerovatno vođene gljivama, što zauzvrat ukazuje na to da gljivične komarce posreduju u evoluciji novo i jedinstveno cveće“, objasnio je docent Ko Močizuki, vodeći autor iz Botaničke bašte na Univerzitetu u Tokiju.

„Cvetovi biljaka koje oprašuju gljivice su različiti u poređenju sa drugim sistemima oprašivanja. Dakle, gljivične gljive su važne jer doprinose diverzifikaciji cveća.“

U ovoj studiji, tim je testirao pet vrsta Euonimusa koje imaju crvene ili tamnocrvene cvetove i šest vrsta koje imaju svetlo-bele, zelenkasto-bele i zelenkasto-žute cvetove. Tim je istraživao koji insekti su posetili cvetove svake biljke u njihovim prirodnim staništima u Japanu, Tajvanu i SAD u periodu od sedam godina između 2015. i 2022., a takođe je analizirao polen na uhvaćenim insektima u laboratoriji.

Primetili su da gljivične komarce pretežno posećuju crvene cvetove, a samo nekoliko njih odlazi na belo cvetove, koje su aktivnije posećivale pčele, mušice i bube.

Iako gljivične komarce favorizuju crveno cveće, muve imaju ograničen vid boja i ne vide crveno. Tako je tim testirao kako bi im se cvijeće moglo učiniti mjerenjem refleksije svjetlosti od latica i analizom podataka koristeći postojeći model vizije za kućne muve. Iako ne možemo tačno da znamo kako boje izgledaju u njihovim očima, tim bi mogao da potvrdi da bi tamnije latice izgledale drugačije od svetlijih latica.

Istraživači su takođe precizirali mirise cveća, koristeći gasnu hromatografiju u kombinaciji sa masenom spektrometrijom. Dok su beli cvetovi imali više travnati, biber miris (od hemikalija pinena i kariofilena), crveni cvetovi su imali više miris poput jogurta (od acetoina). Ove dve osobine, crveno cveće sa mirisom jogurta, izgledalo je kao sindrom oprašivanja koji je evoluirao da privuče gljivične komarce ili odvrati druge insekte.

„Prije ove studije nisam bio siguran da crvenocvjetni Euonimus izvan Japana oprašuju gljivice, jer sam do tada ovo ponašanje posmatrao samo u Japanu. Kada sam primijetio žestoku posjetu gljivičnih komarki grmu Euonimus lakiflorus na Tajvanu sam uzviknuo ‘sindrom oprašivanja postoji!’

„Tačna uloga tamnocrvenog cvetnog prikaza i emisije acetoina ostaje nejasna, tako da kao sledeći korak moram da razjasnim da li privlače gljivične komarce ili odbijaju druge posetioce“, rekao je Močizuki. „Verujem da naša studija doprinosi razumevanju složenih interakcija između biljaka i insekata u prirodi. Naročito pokazuje značaj Diptera kao pokretača evolucije cveća, za šta se nadam da može promeniti predstavu javnosti da se Diptera ne vidi kao štetočine, već kao korisni posetioci.“

Studija je objavljena u časopisu Annals of Botany.