Povećanje mahunarki i smanjenje crvenog mesa je bezbedno za zdravlje kostiju i unos proteina

Povećanje mahunarki i smanjenje crvenog mesa je bezbedno za zdravlje kostiju i unos proteina

Studija sprovedena na Univerzitetu u Helsinkiju pokazala je da delimična zamena crvenog i prerađenog mesa prehrambenim proizvodima na bazi graška i faba pasulja obezbeđuje dovoljan unos aminokiselina u ishrani i ne utiče negativno na metabolizam kostiju.

„Smanjenje potrošnje crvenog i prerađenog mesa u ishrani na gornju granicu ishrane planetarnog zdravlja uz povećanje potrošnje mahunarki koje se uzgajaju u Finskoj, kao što su grašak i faba pasulj, bezbedno je iz perspektive ishrane proteinima. Slično, kosti zdravlje nije ugroženo ni takvom promenom ishrane“, kaže docent Suvi Itkonen sa Poljoprivredno-šumarskog fakulteta.

U studiji BeanMan, 102 finska muškarca pratila su studijsku ishranu šest nedelja.

Inače, ispitanici su pratili svoju uobičajenu ishranu, ali im nije bilo dozvoljeno da jedu drugo crveno ili prerađeno meso ili mahunarke osim onih koje je dala studija. Nalazi su objavljeni u British Journal of Nutrition.

Istraživači nisu pronašli nikakve razlike između grupa u ishrani u markerima formiranja ili resorpcije kostiju. Niti se unos kalcijuma ili vitamina D razlikuje između grupa. Unos kalcijuma bio je u skladu sa aktuelnim preporukama u ishrani, a unos vitamina D je bio veoma blizu preporukama. Prosečan unos esencijalnih aminokiselina i proteina zadovoljavao je preporuke u obe grupe.

„Smanjenje potrošnje čitanog mesa je izuzetno važno u smislu uticaja na životnu sredinu“, napominje Itkonen.

Sve više biljne ishrane postaju sve popularnije, a nedavno ažurirane Nordijske preporuke o ishrani takođe naglašavaju ograničenje potrošnje mesa i umerenost u potrošnji mlečnih proizvoda.

„U ovoj studiji, ispitanici su konzumirali mlečne proizvode kao u svojoj uobičajenoj ishrani, pa je njihov unos kalcijuma i vitamina D ostao nepromenjen. Međutim, u pogledu zdravlja kostiju, važno je imati na umu da ako se smanji količina mlečnih proizvoda u u ishrani, potrebno je obezbediti unos kalcijuma i vitamina D iz drugih izvora. Ti izvori mogu biti napici na bazi biljaka i proizvodi nalik jogurtu obogaćeni tim hranljivim materijama ili, po potrebi, dijetetski suplementi“, ističe Itkonen.

Drugi nalazi u studiji BeanMan koji se odnose, između ostalog, na metabolizam lipida, zdravlje creva i unos hranljivih materija biće objavljeni u budućnosti.