Subnormalni nivoi važnih antioksidanata u ishrani detektovani kod osoba sa Alchajmerovom bolešću

Subnormalni nivoi važnih antioksidanata u ishrani detektovani kod osoba sa Alchajmerovom bolešću

Alchajmerova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest za koju se procenjuje da pogađa 6 miliona Amerikanaca i 33 miliona ljudi širom sveta. Veliki broj obolelih još uvek nije dijagnostikovan.

Nova studija objavljena u časopisu Alchajmerove bolesti od strane člana Medicinskog fakulteta Virginia Tech Carilion pokazuje da su nivoi luteina u ishrani, zeaksantina, likopena i vitamina E u mozgu upola manji od onih u normalnom mozgu. Viši nivoi luteina i zeaksantina u ishrani su snažno povezani sa boljim kognitivnim funkcijama i manjim rizikom od demencije ili Alchajmerove bolesti.

„Ova studija, po prvi put, pokazuje deficite važnih antioksidanata u ishrani u mozgu Alchajmerove bolesti. Ovi rezultati su u skladu sa velikim populacionim studijama koje su otkrile da je rizik od Alchajmerove bolesti značajno manji kod onih koji su jeli ishranu bogatu karotenoidima, ili su imali visok nivo lutein i zeaksantin u njihovoj krvi, ili akumulirani u njihovoj mrežnjači kao makularni pigment“, rekla je C. Kathleen Dorei, profesor na Odseku za osnovno naučno obrazovanje na medicinskom fakultetu. „Ne samo to, već verujemo da će ishrana bogata karotenoidima pomoći u održavanju mozga u vrhunskom stanju u svim uzrastima.

Pošto normalne funkcije mozga i odgovor na pogrešno savijene proteine konstantno stvaraju reaktivne oksidirajuće molekule, mozak je ranjiv na kumulativno oksidativno oštećenje, koje se može sprečiti antioksidansima koji se unose zdravom ishranom. Karotenoidi su moćni antioksidansi koji se obično nalaze u šarenim biljkama. Luteina posebno ima u kelju i spanaću, a zeaksantina najviše u kukuruznoj i narandžastoj paprici.

Dorei i Neal E. Craft, iz Craft Technologies u Vilsonu, Severna Karolina, prvi put su izvestili da je mozak selektivno akumulirao karotenoide kao što su lutein, zeaksantin i beta-kriptoksantin 2004. Od tada su istraživači širom sveta pokazali bolju spoznaju u tim sa višim nivoima luteina i zeaksantina u makularnom pigmentu i manjim rizikom od demencije kod onih sa najvišim nivoima luteina i zeaksantina u ishrani ili akumuliranim u makularnom pigmentu.

Projekat pamćenja i starenja Univerziteta Rush pratio je ishranu i kognitivne performanse više od 1.000 učesnika koji žive u Čikagu više od jedne decenije, procenjujući njihov unos karotenoida, i otkrio da oni koji prate dijetu MIND – konzumiraju veće nivoe voća bogatog antioksidansima , orašasti plodovi, povrće i riba, kao i niži nivoi mesa i slatkiša – imali su smanjen rizik za dijagnozu Alchajmerove bolesti, veće kognitivne performanse pre smrti i manje patologije mozga povezane sa Alchajmerovom bolešću. Štaviše, oni sa najvećim unosom ukupnih karotenoida ili luteina/zeaksantina tokom jedne decenije imali su 50% manji rizik od Alchajmerove bolesti.

Iako su studije snažno implicirale mogućnost da karotenoidi mogu zaštititi mozak od oštećenja koja doprinose Alchajmerovoj bolesti, nema dokaza da su karotenoidi mozga povezani sa bolešću. Izveštaj Dori-Krafta u junskom izdanju časopisa za Alchajmerovu bolest popunio je tu prazninu.

U istraživanju karotenoida u mozgu sa i bez moždane patologije Alchajmerove bolesti, Dorei-Craft tim je pokazao da mozgovi sa Alchajmerovom neuropatologijom imaju značajno niže nivoe luteina, zeaksantina, likopena i tokoferola. Koncentracije likopena, zeaksantina i retinola bile su upola manje od onih koje su pronađene u mozgovima odgovarajućeg uzrasta bez patologije Alchajmerove bolesti.

Ovaj novi dokaz o selektivnom nedostatku karotenoida i tokoferola u mozgu osoba sa Alchajmerovom bolešću dodaje dalju podršku rastućim dokazima da veći unos karotenoida ishranom može usporiti kognitivni pad pre – i verovatno posle – dijagnoze Alchajmerove bolesti.

Istraživanja su takođe pokazala da retina selektivno akumulira lutein i zeaksantin iz ishrane, formirajući vidljiv žuti makularni pigment koji poboljšava vid i štiti fotoreceptore. Neinvazivnim merenjem optičke gustine makularnog pigmenta pacijenata, istraživači mogu proceniti koncentraciju luteina i zeaksantina u mozgu.

„Nedavni napredak u novim terapijama za Alchajmerovu bolest pokazuje uzbudljivo obećanje kao efikasan način za usporavanje progresije bolesti“, rekao je Dori. „Bila bih oduševljena kada bi naši podaci motivisali ljude da održavaju svoj mozak u optimalnom stanju uz šarenu ishranu sa obiljem karotenoida i redovno vežbanje. Dostupne studije sugerišu da ovo takođe može smanjiti rizik od demencije.“