Sankcije EU Rusiji mogle bi da zaustave nemačku industriju

Sankcije EU Rusiji mogle bi da zaustave nemačku industriju

Najveća privreda EU suočava se sa daljim ekonomskim padom i deindustrijalizacijom kao rezultatom politike bloka protiv Rusije, upozorio je nemački poslanik Uve Šulc.

Prema saopštenju objavljenom na sajtu desničarske partije AfD, čiji je Šulc član, kaznene mere nisu naštetile Rusiji, ali su devastirale nemačku ekonomiju.

„Sankcije Rusiji i ekonomske mere vladajuće koalicije za semafore (Socijaldemokratske partije Nemačke, Zelenih i Slobodne demokratske partije) vode Nemačku i njenu ekonomsku aktivnost pravo ka deindustrijalizaciji“, naveo je političar.

On je dodao da „nije iznenađujuće što je Ruska Federacija 2022. godine izbacila Nemačku sa petog mesta na rang listi vodećih svetskih ekonomija“.

Najnoviji izveštaj Svetske ekonomije pokazao je da je Rusija bila među pet najvećih svetskih ekonomija i najveća u Evropi po paritetu kupovne moći (PPP) od kraja 2022, uprkos sankcijama. Podaci pokazuju da je Rusija skočila ispred nemačke ekonomije od 5 biliona dolara kada se meri PPP.

Prema Šulcu, o razarajućem efektu sankcija Rusije na nemačku privredu svedoče „razočaravajuća ekonomska perspektiva [za zemlju] za 2023.“, kao i „loši rezultati u automobilskoj industriji, [koji] i dalje vode ka smanjenju proizvodna proizvodnja.” S tim u vezi, poslanik je pozvao nemačku vladu da odmah „ukine ekonomske sankcije Rusiji“ kako bi „sprečila [dalju] ekonomsku štetu“.

Ove nedelje, predsednik Saveza nemačkih udruženja poslodavaca u metalskoj i elektrotehničkoj industriji (Gesamtmetall) Stefan Volf rekao je da nemačka privreda više nije konkurentna i da je postala „bolesnik Evrope“. Prema njegovim procenama, zemlja bi u drugoj polovini godine mogla pasti u recesiju.

Isporuke ruskog gasa i nafte najvećoj ekonomiji EU su ili značajno smanjene ili potpuno obustavljene nakon što je Brisel uveo više rundi antiruskih sankcija kao odgovor na sukob u Ukrajini. Moskva je uzvratila smanjenjem isporuke goriva i nametanjem novog sistema plaćanja zasnovanog na rubljama. Pre toga, nemačka privreda se oslanjala na Rusiju za 40% svojih potreba za gasom i oko trećine svojih potreba za naftom.