Pružanje praktičnih smernica i uvida za stvaranje kampusa sa nultom emisijom ugljenika

Pružanje praktičnih smernica i uvida za stvaranje kampusa sa nultom emisijom ugljenika

Novi rad objavljen u Science of The Total Environment sadrži nove informacije koje pomažu univerzitetima da izmere sposobnost održive promene ponašanja među osobljem i studentima u univerzitetskom kampusu, što bi moglo pomoći da se stvore temelji za kampuse sa nultom emisijom ugljenika.

Studija, koju su vodili Bašar Šbul i profesor Leni Koh sa Škole za menadžment Univerziteta Šefild, koristila je okvir projekta „živa laboratorija“ i anketu na nivou univerziteta kako bi saznala više o stavovima prema različitim metodama da kampusi budu održiviji i kako oni stavovi su se razlikovali pre i posle pandemije COVID-19.

Nalazi pružaju dragocene uvide istraživačima održivosti i drugim univerzitetskim kampusima, nudeći praktične smernice za stvaranje neto kampusa sa nultom emisijom ugljenika i kako da angažuju osoblje i studente na uvođenju promena za dobrobit planete.

Studija je otkrila da korisnici kampusa podržavaju korišćenje materijala za višekratnu upotrebu, plaćaju više za održive proizvode, traže alternativni prevoz za kratka putovanja i daju prioritet onlajn konferencijama radi održivosti. Međutim, pandemija je promenila neka mišljenja, na primer, ljudi su bili manje skloni da koriste materijale za višekratnu upotrebu.

Sve u svemu, anketa i naknadna analiza podataka pokazali su da postoji velika verovatnoća da korisnici kampusa usvoje održivo ponašanje u kampusu. Takođe je pokazalo da je posvećenost održivosti veća u „svakodnevnom životu“ i istraživačkim aktivnostima u poređenju sa aktivnostima nastave i učenja.

Drugi nalazi uključivali su raznolik spektar potreba u univerzitetskom kampusu, što znači da je inkluzivno planiranje važno kada se planiraju mjere usmjerene na održivost.

Na kraju krajeva, nalazi ove studije će pomoći donosiocima odluka u implementaciji novih inicijativa sa niskim sadržajem ugljenika širom kampusa, u svemu, od grejanja u kancelarijama do ponovne upotrebe šoljica i tanjira, što bi moglo pomoći u dekarbonizaciji prostora visokog obrazovanja i učiniti kampuse zelenijim mestima za živi i radi.