Pol, rasa i socioekonomski status povezani su sa komorbiditetom kod ljudi sa HIV-om koji puše

Pol, rasa i socioekonomski status povezani su sa komorbiditetom kod ljudi sa HIV-om koji puše

Visoka stopa pušenja među osobama sa HIV-om povezana je sa visokim stopama komorbidnih zdravstvenih problema—koji su povezani sa karakteristikama uključujući pol, rasu/etnički status i socioekonomski status, prema studiji objavljenoj u julskom izdanju časopisa The Journal of the Association of Nurses u brizi o AIDS-u.

„Ljudi sa HIV-om koji puše su u visokom riziku od pratećih fizičkih i mentalnih zdravstvenih stanja“, komentariše glavni autor Džesika L. Elf, dr. sa Univerziteta Kolorado, Fort Kolins. „Razumevanje karakteristika ljudi sa HIV-om koji puše i imaju komorbiditete može da utiče na razvoj intervencija za odvikavanje od pušenja za grupe za koje je verovatno teško da ostave pušenje.

Da bi razjasnili vrste komorbiditeta među ljudima sa HIV-om koji puše, kao i karakteristike povezane sa tom grupom, istraživači su analizirali podatke iz tekuće studije praćenja ljudi sa HIV-om koji žive u oblasti Vašingtona, DC (DC Cohort Longitudinalna HIV studija). Od skoro 8.600 učesnika upisanih u studiju, 50% su bili pušači.

U DC kohorti, ljudi sa HIV-om koji su pušili bili su pretežno mladi (57% mlađi od 50 godina), muškarci (71%) i crnci koji nisu latinoamerički (85%). Oko tri četvrtine je bilo nezaposleno, a samo 15% ima privatno zdravstveno osiguranje. Studija se fokusirala na komorbiditet od problema mentalnog zdravlja i od kardiovaskularnih bolesti, plućnih bolesti ili raka (CPC komorbiditet).

Sve u svemu, više od polovine (54%) pušača sa HIV-om imalo je neku vrstu komorbidnog zdravstvenog stanja. Ovo je uključivalo poremećaj mentalnog zdravlja kod 49% učesnika. Stope komorbiditeta CPC bile su četiri posto za kardiovaskularne bolesti, osam posto za rak i dva posto za plućne bolesti.

Komorbiditet je bio zbog širokog spektra demografskih i socioekonomskih faktora među ljudima sa HIV-om koji su pušili. Oni sa komorbiditetom mentalnog zdravlja su češće bili stariji, belci i žene; da su na javnom zdravstvenom osiguranju ili neosigurani; i da imaju nestabilne uslove stanovanja.

Rizik od komorbiditeta CPC-a bio je snažno povezan sa starijom životnom dobi, ženskim polom i rasom/etničkom pripadnošću ne-Hispanske crne rase. Komorbidni CPC je takođe bio povezan sa nestabilnim stanovanjem, ali ne i sa drugim sociodemografskim faktorima.

Komorbiditet je takođe povećan za učesnike sa lošijim kliničkim karakteristikama: dijagnoza AIDS-a, manji broj CD4+ ćelija i visoko virusno opterećenje. Ove asocijacije su bile jače za CPC nego za komorbiditet mentalnog zdravlja. Čini se da upotreba supstanci nije uticala na rizik od komorbiditeta.

Nalazi su u skladu sa prethodnim studijama koje pokazuju visoku stopu pušenja među osobama sa HIV-om. Kako se očekivani životni vek dramatično povećao za osobe sa HIV-om, oni doživljavaju veliki dodatni teret pušenja i drugih komorbiditeta — što može doprineti niskoj stopi uspešnog prestanka pušenja.

„Ljudi sa HIV-om koji imaju druge prateće bolesti možda će teže prestati da puše zbog komorbiditeta“, objašnjava dr Elf. „Oni takođe mogu pasti u sociodemografske grupe kojima je tradicionalno teže da ostave pušenje.

U opštoj populaciji, prilagođeni programi za odvikavanje od pušenja su se pokazali efikasnijim u određenim podgrupama, uključujući one sa dijagnozom CPC. Međutim, nekoliko intervencija za prestanak pušenja koje su specifične za marginalizovane ili visokorizične podgrupe je razvijeno ili testirano za osobe sa HIV-om.

„Moramo dati prioritet razvoju efikasnih strategija za odvikavanje od pušenja za osobe sa HIV-om koji puše i imaju istovremene mentalne i fizičke zdravstvene probleme povezane sa pušenjem“, dodaje dr Elf. „Naši nalazi naglašavaju potrebu za posebnom pažnjom na karakteristike većeg rizika kao što su niži socioekonomski status, ženski rod i manjinska rasa/etnička pripadnost.“