‘Kao ogledalo’: Astronomi identifikuju egzoplanetu koja najviše reflektuje

‘Kao ogledalo’: Astronomi identifikuju egzoplanetu koja najviše reflektuje

Užareno vreli svet u kome metalni oblaci sipaju kapi titanijuma je planeta sa najrefleksijom koja je ikada primećena van našeg Sunčevog sistema, rekli su astronomi u ponedeljak.

Ovaj čudni svet, koji je udaljen više od 260 svetlosnih godina od Zemlje, reflektuje 80 odsto svetlosti od svoje zvezde domaćina, prema novim zapažanjima evropskog svemirskog teleskopa Keops za ispitivanje egzoplaneta.

To je čini prvom egzoplanetom uporedivo sjajnom kao Venera, koja je najsjajniji objekat na našem noćnom nebu osim Meseca.

Prvi put otkrivena 2020. godine, planeta veličine Neptuna pod nazivom LTT9779b obiđe oko svoje zvezde za samo 19 sati.

Pošto je tako blizu, strana planete okrenuta prema svojoj zvezdi ima 2.000 stepeni Celzijusa, što se smatra previše vrućim da bi se formirali oblaci.

Ipak, izgleda da ih LTT9779b ima.

„Bila je to zaista zagonetka“, rekla je Vivijen Parmentije, istraživač na francuskoj Opservatoriji Azurne obale i koautor nove studije u časopisu Astronomi and Astrophisics.

Istraživači su tada „shvatili da o ovoj formaciji oblaka treba razmišljati na isti način kao o kondenzaciji koja se stvara u kupatilu nakon toplog tuša“, rekao je on u izjavi.

Kao što tekuća topla voda zagreva kupatilo, užareni mlaz metala i silikata – materijala od kojeg je staklo napravljeno – prezasićeno je atmosferu LTT9779b sve dok se nisu formirali metalni oblaci, rekao je. Ovo je umetnički utisak egzoplanete LTT9779b koja kruži oko svoje zvezde domaćina. Planeta je veličine Neptuna i reflektuje 80% svetlosti koja je obasjala nju, što je čini najvećim poznatim „ogledalom“ u Univerzumu. Ovaj sjaj je otkriven detaljnim merenjem količine svetlosti koja dolazi iz sistema planeta-zvezda koje je izvršio ESA Keops. Pošto planeta reflektuje svetlost zvezda nazad do nas, količina svetlosti koja je stigla do Keopsovih instrumenata malo se smanjila kada se planeta pomerila iz vida iza svoje zvezde. Ovo malo smanjenje moglo bi se izmeriti zahvaljujući visokoj preciznosti detektora. Kredit: ESA

Planeta, koja je oko pet puta veća od Zemlje, na druge načine je izvan sebe.

Jedine egzoplanete koje su ranije otkrile da kruže oko svojih zvezda za manje od 24 sata su ili gasoviti giganti 10 puta veći od Zemlje – ili stenovite planete upola njene veličine.

Ali LTT9779b živi u regionu zvanom „Neptunova pustinja“, gde se ne bi trebalo naći planete njegove veličine.

„To je planeta koja ne bi trebalo da postoji“, rekao je Parmentije.

„Očekujemo da će planete poput ove raznijeti atmosferu svojom zvijezdom, ostavljajući iza sebe goli kamen.

Metalni oblaci planete „ponašaju se kao ogledalo“, reflektujući svetlost i sprečavajući da se atmosfera raznese, prema naučniku Keopsovog projekta Evropske svemirske agencije Maksimilijan Ginter.

„Pomalo liči na štit, kao u onim starim filmovima iz Zvezdanih staza gde imaju štitove oko svojih brodova“, rekao je on za AFP.

Istraživanje označava „veliku prekretnicu“ jer pokazuje kako bi planeta veličine Neptuna mogla da preživi u pustinji Neptuna, dodao je on.

Keopsov svemirski teleskop Evropske svemirske agencije lansiran je u Zemljinu orbitu 2019. godine u misiji istraživanja planeta otkrivenih izvan našeg Sunčevog sistema.

Izmerio je refleksivnost LTT9779b upoređujući svetlost pre i nakon što je egzoplaneta nestala iza svoje zvezde.