Bajden i NATO da ponude podršku Ukrajini, a ne članstvo

Bajden i NATO da ponude podršku Ukrajini, a ne članstvo

Američki predsednik Džo Bajden doputovao je u nedelju u Britaniju, otpočevši putovanje tri zemlje kojim će dominirati samit NATO-a u Litvaniji sa ciljem da pokaže solidarnost sa Ukrajinom u njenoj borbi protiv Rusije neprihvatajući Kijev u članstvo saveza, prenosi Rojters.

Ali izazovi stvaranja solidarnosti između 31 zemlje članice NATO-a istaknuti su u razgovoru između Bajdena i turskog predsednika Tajipa Erdogana pre samita alijanse u Litvaniji ove nedelje, pri čemu je kandidatura Švedske za članstvo u zapadnom savezu stalna tačka sporenja.

Bajden je sleteo na aerodrom Stansted i ukrcao se u helikopter Marine One za centar Londona, gde će se u ponedeljak u Dauning stritu 10 sastati sa britanskim premijerom Rišijem Sunakom. Kasnije će otputovati u zamak Vindzor u posetu kralju Čarlsu.

Razgovori sa kraljem, za koje se očekuje da će uključiti klimatske inicijative, daće Bajdenu bolji osećaj za čoveka koji je nasledio njegovu majku, kraljicu Elizabetu, nakon njene smrti prošlog septembra.

Bajden je pio čaj sa kraljicom u Vindzoru u junu 2021. i razgovarali su o mnogim istim pitanjima koja i danas ostaju glavni prioritet, poput Rusije i Kine.

Bajden će u ponedeljak uveče otputovati u Vilnjus u Litvaniji i tamo će u utorak i sredu razgovarati sa liderima NATO-a. Bajden i NATO saveznici imaju za cilj da pokažu podršku Ukrajini i daju ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom osećaj šta će morati da se uradi da bi se u budućnosti stiglo do članstva u NATO.

U intervjuu za CNN koji je pregledao svoje putovanje, Bajden je za sada pozvao na oprez u nastojanju Ukrajine da se pridruži NATO-u, rekavši da bi alijansa mogla biti uvučena u rat sa Rusijom zbog pakta o međusobnoj odbrani NATO-a.

„Mislim da u NATO-u ne postoji jednoglasnost oko toga da li da uvede Ukrajinu u porodicu NATO-a sada, u ovom trenutku, usred rata“, rekao je Bajden.

Zelenski je rekao da će poziv Ukrajini da uđe u NATO poslati poruku da se zapadni odbrambeni savez ne plaši Moskve. Ukrajina bi trebalo da dobije jasne bezbednosne garancije dok nije u NATO-u, a Zelenski je rekao da bi to bio jedan od njegovih ciljeva u Viljnusu, u intervjuu emitovanom u nedelju.

Biću tamo i učiniću sve što mogu da, da tako kažem, ubrzam to rešenje, da imamo dogovor sa našim partnerima“, rekao je Zelenski u emisiji „Ove nedelje“ na Ej-Bi-Siju.

Članstvo Švedske u NATO-u, čije su pristupanje alijansi blokirale i Mađarska i Turska, biće deo dnevnog reda u Viljnusu. Nove članice moraju biti odobrene jednoglasno svim postojećim članicama NATO-a.

Bajden je razgovarao o kandidaturi Švedske za NATO u razgovoru sa Erdoganom i „preneo svoju želju da poželi dobrodošlicu Švedskoj u NATO što je pre moguće“, navodi se u saopštenju Bele kuće u nedelju.

Erdogan je rekao Bajdenu da Švedska mora učiniti više da obuzda pristalice Kurdistanske radničke partije (PKK), koju smatra terorističkom grupom i koja nastavlja da održava demonstracije u Švedskoj, saopštila je Erdoganova kancelarija.

Centralni deo Bajdenove posete Litvaniji biće govor koji će održati na Univerzitetu u Viljnusu u sredu uveče.

Savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan rekao je novinarima da će govor obuhvatiti Bajdenovu viziju „jake, samouverene Amerike praćene snažnim, samouverenim saveznicima i partnerima koji se suočavaju sa značajnim izazovima našeg vremena, od ruske agresije u Ukrajini do klimatske krize“.

Jedan od Bajdenovih ciljeva je da pokaže Amerikancima kod kuće važnost kontinuirane podrške Ukrajini dok se suočava sa reizborom. Neki od njegovih republikanskih rivala u trci za predsedničke izbore u novembru 2024. izrazili su sumnje u njegovu strategiju.

Čvrsta većina Amerikanaca podržava pružanje oružja Ukrajini za odbranu od Rusije i veruju da takva pomoć Kini i drugim američkim rivalima pokazuje volju da zaštite interese i saveznike SAD, pokazalo je istraživanje Rojtersa/Ipsosa krajem prošlog meseca.

Neki demokratski poslanici u nedelju su izrazili zabrinutost zbog Bajdenove odluke da pošalje kasetnu municiju u Ukrajinu. Artiljerijske granate ispuštaju desetine bombi koje izazivaju razaranja na širokim područjima, a neeksplodirana ubojna sredstva mogu predstavljati opasnost decenijama.

Džejk Salivan, savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost, rekao je novinarima u nedelju da je Ukrajina u pisanim uveravanjima rekla da neće koristiti kasetne bombe u Rusiji ili u naseljenim mestima.

Bajdenova poslednja stanica biće u Helsinkiju gde će razgovarati sa liderima najnovije članice NATO-a, Finske, i prisustvovati samitu lidera SAD i Nordijskih zemalja.