Evropa će uskoro pokrenuti prvu misiju za otkrivanje tamne strane univerzuma

Evropa će uskoro pokrenuti prvu misiju za otkrivanje tamne strane univerzuma

Evropski svemirski teleskop Euclid trebalo bi da eksplodira u subotu na prvoj misiji koja ima za cilj da rasvetli dve najveće misterije Univerzuma: tamnu energiju i tamnu materiju.

Lansiranje je planirano sa Kejp Kanaverala na Floridi u 11:11 po lokalnom vremenu (15:11 GMT) na raketi Falcon 9 američke kompanije SpaceKs.

Evropska svemirska agencija bila je prinuđena da se obrati rivalskoj firmi milijardera Elona Maska da pokrene misiju nakon što je Rusija povukla svoje rakete Sojuz kao odgovor na sankcije zbog rata u Ukrajini.

Posle jednomesečnog putovanja kroz svemir, Euclid će se pridružiti svom kolegi svemirskom teleskopu Džejmsu Vebu na stabilnom lebdećem mestu oko 1,5 miliona kilometara (više od 930.000 milja) od Zemlje pod nazivom druga Lagranževa tačka.

Odatle, Euklid će nacrtati najveću mapu Univerzuma ikada, koja obuhvata do dve milijarde galaksija na više od trećine neba.

Snimanjem svetlosti kojoj je trebalo 10 milijardi godina da stigne do Zemlje, mapa će takođe ponuditi novi pogled na istoriju Univerzuma starog 13,8 milijardi godina.

Naučnici se nadaju da će iskoristiti ove informacije da bi se pozabavili onim što menadžer projekta Euclid Đuzepe Raka naziva „kosmičkom sramotom“: da je 95 odsto Univerzuma ostalo nepoznato čovečanstvu.

Smatra se da je oko 70 procenata tamna energija, naziv koji je dat nepoznatoj sili koja uzrokuje da se univerzum širi ubrzanom brzinom.

A 25 posto je tamna materija, za koju se smatra da povezuje Univerzum i čini oko 80 posto njegove mase.

Član konzorcijuma Euclid Gvadalupe Kanas rekao je na konferenciji za novinare da je svemirski teleskop težak dve tone „mračni detektiv“ koji može otkriti više o oba elementa.

Euklid, koji je visok 4,7 metara (15 stopa) i širok 3,5 metara (11 stopa), koristiće dva naučna instrumenta za mapiranje neba.

Njegova kamera sa vidljivim svetlom će mu omogućiti da meri oblik galaksija, dok će njegov bliski infracrveni spektrometar i fotometar omogućiti da izmeri koliko su udaljene.

Pa kako će Euklid pokušati da uoči stvari koje se ne mogu videti? Tragajući za njihovim odsustvom.

Svetlost koja dolazi od milijardi svetlosnih godina daleko je blago izobličena masom vidljive i tamne materije na putu, fenomenom poznat kao slabo gravitaciono sočivo.

„Oduzimanjem vidljive materije možemo izračunati prisustvo tamne materije koja je između“, rekao je Racca.

Iako ovo možda neće otkriti pravu prirodu tamne materije, naučnici se nadaju da će otkriti nove tragove koji će joj pomoći da se pronađe u budućnosti.

Što se tiče tamne energije, francuski astrofizičar Dejvid Elbaz uporedio je širenje univerzuma sa dizanjem balona u vazduh sa crtama na njemu.

„Videći koliko se brzo naduvava“, naučnici se nadaju da će izmeriti dah – ili tamnu energiju – čineći da se širi.

Glavna razlika između Euklida i drugih svemirskih teleskopa je njegovo široko vidno polje, koje zauzima površinu koja je ekvivalentna dva puna meseca.

Naučnik projekta Rene Laureijs rekao je da ovaj širi pogled znači da će Euklid moći da „surfuje nebom i pronađe egzotične objekte” poput crnih rupa koje Veb teleskop zatim može detaljnije da istraži.

Osim tamne energije i materije, očekuje se da će Euklidova mapa univerzuma biti „zlatni rudnik za celu oblast astronomije“, rekao je Jannik Melijer, šef konzorcijuma Euklid.

Naučnici se nadaju da će im Euklidovi podaci pomoći da nauče više o evoluciji galaksija, crnih rupa i još mnogo toga.

Prve slike se očekuju kada naučne operacije počnu u oktobru, sa velikim objavljivanjem podataka planiranim za 2025., 2027. i 2030.

Misija vredna 1,4 milijarde evra (1,5 milijardi dolara) trebalo bi da traje do 2029. godine, ali bi mogla da potraje još malo ako sve prođe kako treba.

Lansiranje dolazi kada se Evropa nađe sa nekoliko načina da samostalno pošalje svoje misije u svemir, zbog toga što je Rusija okončala saradnju prošle godine i dugih odlaganja rakete Ariane 6 sledeće generacije.