Čitanje iz zadovoljstva u ranom detinjstvu povezano sa boljim kognitivnim performansama i mentalnim blagostanjem u adolescenciji

Čitanje iz zadovoljstva u ranom detinjstvu povezano sa boljim kognitivnim performansama i mentalnim blagostanjem u adolescenciji

Deca koja počnu da čitaju iz zadovoljstva rano u životu imaju bolje rezultate u kognitivnim testovima i imaju bolje mentalno zdravlje kada uđu u adolescenciju, pokazalo je istraživanje na više od 10.000 mladih adolescenata u SAD.

U studiji objavljenoj danas u Psichological Medicine, istraživači u Velikoj Britaniji i Kini otkrili su da je 12 sati sedmično optimalna količina za čitanje i da je to povezano sa poboljšanom strukturom mozga, što može pomoći u objašnjenju nalaza.

Čitanje iz zadovoljstva može biti važna i ugodna aktivnost u detinjstvu. Za razliku od slušanja i govornog jezika, koji se brzo i lako razvijaju kod male dece, čitanje je veština koja se uči i stiče se i razvija kroz eksplicitno učenje tokom vremena.

Tokom detinjstva i adolescencije, naš mozak se razvija, što ovo čini važnim vremenom za uspostavljanje ponašanja koje podržava naš kognitivni razvoj i promoviše dobro zdravlje mozga. Međutim, do sada je bilo nejasno kakav će uticaj – ako ga ima – podsticanje dece da čitaju od ranog uzrasta imati na razvoj njihovog mozga, saznanja i mentalno zdravlje kasnije u životu.

Da bi to istražili, istraživači sa univerziteta Kembridž i Vorvik u Velikoj Britaniji i Univerziteta Fudan u Kini pogledali su podatke iz kohorte adolescentnog mozga i kognitivnog razvoja (ABCD) u SAD, koja je regrutovala više od 10.000 mladih adolescenata.

Tim je analizirao širok spektar podataka, uključujući kliničke intervjue, kognitivne testove, mentalne i bihevioralne procene i skeniranje mozga, upoređujući mlade ljude koji su počeli da čitaju iz zadovoljstva u relativno ranoj dobi (između dve i devet godina) sa onima koji su počeli da čitaju iz zadovoljstva. pa kasnije ili nikako. Analize su kontrolisale mnoge važne faktore, uključujući socio-ekonomski status.

Od 10.243 ispitanih učesnika, nešto manje od polovine (48%) je imalo malo iskustva u čitanju iz zadovoljstva ili je to počelo da radi tek kasnije u detinjstvu. Preostala polovina je provela između tri i deset godina čitajući iz zadovoljstva.

Tim je otkrio snažnu vezu između čitanja iz zadovoljstva u ranom uzrastu i pozitivnog učinka u adolescenciji na kognitivnim testovima koji su merili faktore kao što su verbalno učenje, pamćenje i razvoj govora, kao i školski uspeh u školi.

Ova deca su takođe imala bolje mentalno blagostanje, kako je procenjeno korišćenjem brojnih kliničkih rezultata i izveštaja roditelja i nastavnika, pokazujući manje znakova stresa i depresije, kao i poboljšanu pažnju i manje problema u ponašanju kao što su agresija i kršenje pravila.

Deca koja su ranije počela da čitaju iz zadovoljstva takođe su imala tendenciju da provode manje vremena pred ekranom – na primer gledajući TV ili koristeći svoj pametni telefon ili tablet – tokom nedelje i vikendom u adolescenciji, a takođe su imala tendenciju da spavaju duže.

Kada su istraživači pogledali skeniranje mozga iz grupe adolescenata, otkrili su da su oni učesnici koji su čitali iz zadovoljstva u ranom dobu pokazali umereno veće ukupne površine mozga i zapremine, uključujući određene regione mozga koji igraju kritičnu ulogu u kognitivnim funkcijama. Drugi regioni mozga koji su se razlikovali među ovom grupom bili su oni za koje se ranije pokazalo da se odnose na poboljšano mentalno zdravlje, ponašanje i pažnju.

Profesor Barbara Sahakian sa Odeljenja za psihijatriju Univerziteta u Kembridžu rekla je: „Čitanje nije samo prijatno iskustvo – široko je prihvaćeno da inspiriše razmišljanje i kreativnost, povećava empatiju i smanjuje stres. Ali povrh ovoga, otkrili smo da je značajno dokaz da je povezan sa važnim razvojnim faktorima kod dece, poboljšavajući njihovu kognitivnu sposobnost, mentalno zdravlje i strukturu mozga, koji su kamen temeljac za buduće učenje i dobrobit.“

Optimalna količina čitanja za zadovoljstvo kao malog deteta bila je oko 12 sati nedeljno. Osim toga, činilo se da nema dodatnih pogodnosti. U stvari, došlo je do postepenog smanjenja kognicije, što istraživači kažu da može biti zato što sugeriše da provode više vremena sedeći i manje vremena na druge aktivnosti koje bi mogle da obogate kognitivnu sposobnost, uključujući sportske i društvene aktivnosti.

Profesor Jianfeng Feng sa Univerziteta Fudan u Šangaju, Kina, i Univerziteta Varvick, Velika Britanija, rekao je: „Podstičemo roditelje da daju sve od sebe da probude radost čitanja kod svoje dece u ranom uzrastu. Ako se uradi kako treba, ovo neće samo pružiće im zadovoljstvo i uživanje, ali će takođe pomoći njihovom razvoju i podstaći dugoročne navike čitanja, što se može pokazati korisnim i u odraslom životu.“