SAD će potrošiti 42 milijarde dolara kako bi pristup internetu postao univerzalan do 2030.

SAD će potrošiti 42 milijarde dolara kako bi pristup internetu postao univerzalan do 2030.

Bela kuća je u ponedeljak podelila 42 milijarde dolara među 50 država i teritorija SAD kako bi pristup brzom širokopojasnom pristupu učinila univerzalnim do 2030. godine, pošto je pokrenula novu kampanju za reklamiranje ekonomske politike predsednika Džoa Bajdena. .

Finansiranje u okviru Programa širokopojasnog pristupa i raspoređivanja je odobreno zakonom o infrastrukturi od 1 bilion dolara iz 2021. za koji se Bajden zalagao. Potrošnja će se zasnivati na nedavno objavljenoj mapi pokrivenosti Federalne komisije za komunikacije koja detaljno opisuje nedostatke u pristupu.

Teksas i Kalifornija – dve najmnogoljudnije američke države – na vrhu liste finansiranja sa 3,1 milijardi dolara, odnosno 1,9 milijardi dolara. Ali druge, manje naseljene države, poput Virdžinije, Alabame i Luizijane, našle su se na listi 10 najboljih za finansiranje zbog nedostatka širokopojasnog pristupa. Ove države imaju velika ruralna područja sa manje internet konekcije od njihovih velikih gradova.

„To je najveća investicija u brzi internet ikada. Jer da bi današnja ekonomija radila za sve, pristup internetu je jednako važan kao i struja, voda ili druge osnovne usluge“, rekao je Bajden u obraćanju u Beloj kući u ponedeljak.

Nagrade se kreću od 27 miliona dolara za američke teritorije kao što su Američka Devičanska ostrva do preko 3,3 milijarde dolara za Teksas, pri čemu svaka država prima najmanje 107 miliona dolara.

Saopštenje započinje drugi deo Bajdenove turneje naglašavajući kako će zakon usvojen kada je Kongres pod kontrolom njegove Demokratske partije uticati na prosečne Amerikance, dok se njegova kandidatura za ponovni izbor 2024. ubrzava.

Kao deo prodajnog govora, Bajden će takođe održati ono što zvaničnici Bele kuće opisuju kao veliki ekonomski govor u sredu u Čikagu, izlažući takozvanu „bidenomiju“, prema dopisu viših savetnika Anite Dan i Majka od ponedeljka. Donilona kongresnim demokratama i drugim saveznicima.

Izbori 2024. delimično će se smatrati referendumom o Bajdenovom prepuštanju ekonomije. Otvaranje radnih mesta i niska nezaposlenost su pozitivni, dok su povišena inflacija i negativni efekat viših kamatnih stopa podstakli strah od recesije.

Više od polovine – 54% – Amerikanaca ne odobrava način na koji Bajden predaje svoj posao, dok je samo 35% ispitanika odobravalo njegovo upravljanje ekonomijom, prema anketi Rojters/Ipsos sprovedenoj ranije ovog meseca. Demokrate su izgubile kontrolu nad Predstavničkim domom na srednjim izborima 2022.

Administracija procenjuje da postoji oko 8,5 miliona lokacija u SAD koje nemaju pristup širokopojasnim vezama.

Širokopojasne kompanije kao što su Verizon (VZ.N), Comcast (CMCSA.O), Charter Communications (CHTR.O) i AT&T (T.N) nisu voljne da obezbede pristup ruralnim zajednicama sa malom populacijom jer su investicije skupe i regioni ne nude mnogo pretplatnika. Nedostatak širokopojasnog pristupa privukao je pažnju tokom gašenja zbog COVID-19 što je primoralo učenike da pohađaju onlajn školovanje.

Očekuje se da će države podneti početne planove kasnije ove godine koji će otključati 20% finansiranja. Kada se planovi finaliziraju, što bi moglo potrajati do 2025. godine, vlada će osloboditi preostali novac.