Studija sugeriše da dnevni multivitamin poboljšava pamćenje

Studija sugeriše da dnevni multivitamin poboljšava pamćenje

Zar svi ne želimo da učinimo sve što možemo da smanjimo uticaj opadanja starosti na naše pamćenje?

Nova studija sugeriše da je dnevni dodatak multivitaminima i mineralima jednostavan i jeftin način da se pomogne starijim osobama da uspore opadanje nekih aspekata funkcije pamćenja.

Nova studija, koja dolazi iz dugotrajnog kliničkog ispitivanja, pokazuje da može biti mala korist od uzimanja dnevnog multivitaminskog i mineralnog dodatka za jednu vrstu kognitivnog zadatka (trenutno prisjećanje riječi) među starijim bijelcima koji dobro funkcionišu. Bar kratkoročno.

Ali to ne znači da svi treba da požurimo i kupimo multivitamine. Rezultati studije se ne odnose na celu populaciju, niti na sve vrste memorijskih funkcija. Niti studija ne pokazuje dugoročne koristi.

Sveobuhvatna COSMOS studija je dobro osmišljeno dvostruko slepo randomizovano kontrolno ispitivanje. To znači da su učesnici nasumično raspoređeni da primaju intervenciju (dnevni multivitaminski i mineralni dodatak) ili placebo (lažna tableta), ali ni učesnici ni istraživači nisu znali koju su uzimali.

Ova vrsta studije smatra se zlatnim standardom i omogućava istraživačima da uporede različite ishode.

Učesnici (3.562) su bili stariji od 64 godine za žene i 59 za muškarce, bez istorije srčanog udara, invazivnog raka, moždanog udara ili ozbiljne bolesti. Nisu mogli da koriste multivitamine ili minerale (ili ekstrakt kakaoa koji su takođe testirali) tokom suđenja.

Učesnici su završili niz online kognitivnih testova na početku studije (poznatih kao osnovna linija), zatim svake godine tokom tri godine, od kojih su samo tri prijavljena u ovom radu:

ModRei, merenje trenutnog opoziva. Učesnicima je prikazana „lista od 20 reči, jednu po jednu, u trajanju od po tri sekunde“, a zatim su morali da otkucaju listu iz memorije

ModBent, merno prepoznavanje objekata. Učesnicima je dato 20 upita sa oblikom, a zatim su morali da odaberu tačan spoj iz para sličnih upita. Nakon toga, dobili su 40 oblika zauzvrat, i morali su da naznače da li je svaki uključen u originalnih 20 ili ne

Flanker, merenje „izvršne kontrole”. Učesnici su morali da izaberu obojeni blok koji odgovara strelici u matrici strelica, koji može imati istu (ili drugačiju) boju kao i okolne strelice, i isti (ili drugačiji) pravac kao i blok sa brzinom.

Od svih testova koje su istraživači obavili, samo trenutno opoziv (ModRei) u jednoj godini pokazao je značajan efekat, što znači da je malo verovatno da će rezultat biti samo rezultat slučaja.

Posle dve i tri godine, efekat više nije bio značajan (što znači da bi mogao biti slučaj).

Međutim, dodali su „ukupnu procenu“ usrednjavanjem rezultata za sve tri godine da bi došli do još jednog značajnog efekta.

Sve prikazane veličine efekata su veoma male. Najveći efekat je za trenutni opoziv učesnika u jednoj godini, što je iznosilo 0,07 — vrednost koja se generalno smatra veoma malom bez opravdanja.

Takođe treba napomenuti da su i multivitaminska i placebo grupa imale više rezultate trenutnog pamćenja reči u jednoj godini (u poređenju sa osnovnom linijom), iako je povećanje multivitaminske grupe bilo značajno veće.

U prethodnoj studiji istraživača, povećanje rezultata prisećanja reči opisano je kao „tipičan efekat učenja (vežbe). To znači da su veće rezultate u jednoj godini pripisali upoznavanju sa testom.

Iz nekog razloga, ovaj „efekat učenja“ nije razmatran u sadašnjem radu, gde je tretirana grupa pokazala značajno veći porast u poređenju sa onima kojima je dat placebo.

Tim je koristio odgovarajuću statističku analizu. Međutim, nije prilagođen demografskim karakteristikama kao što su starost, pol, rasa i nivo obrazovanja.

Autori su detaljno opisali glavno ograničenje svoje studije: nije baš generalizovano, jer su koristili „uglavnom bele učesnike“ koji su morali da budu veoma kompjuterski pismeni i, moglo bi se reći, da bi kognitivno dobro funkcionisali.

Još jedno nepomenuto ograničenje je starija starost njihovog uzorka, što znači da se dugoročni rezultati za mlađe ljude ne mogu proceniti.

Pored toga, osnovni rezultat ishrane za njihov uzorak je bio loš. Istraživači kažu da su rezultati ishrane učesnika „bili u skladu sa prosecima američke populacije“, ali citirana studija je primetila „ukupni kvalitet ishrane… [bio] loš“.

I nisu merili promene u ishrani tokom tri godine, što bi moglo uticati na rezultate.

Loš kvalitet ishrane uzorka postavlja pitanje: može li bolja dijeta biti jednostavno rešenje, a ne multivitaminski i mineralni suplementi?

Čak i za efekat koji su primetili, koji mikronutrijent iz dodatka je bio faktor koji je doprineo?

Istraživači spekulišu o vitaminima B12 i D. Ali možete pronaći istraživanja o kognitivnim funkcijama za bilo koji proizvoljno odabrani sastojak, uključujući selen, koji može biti toksičan na visokim nivoima.

Zdravstvene vlasti savetuju da svakodnevna upotreba multivitamina nije neophodna, jer možete dobiti sve hranljive materije koje su vam potrebne jedenjem široke lepeze zdrave hrane. Međutim, suplementacija može biti prikladna za ispunjavanje bilo kakvih specifičnih nedostataka hranljivih materija koje pojedinac ima.

Korišćenje multivitamina dobrog kvaliteta u preporučenoj dozi ne bi trebalo da naškodi, ali u najboljem slučaju, ova studija pokazuje da stariji belci koji dobro funkcionišu mogu pokazati dodatnu korist u jednoj vrsti kognitivnog zadatka od upotrebe multivitaminskog dodatka.

Slučaj za većinu ostatka stanovništva, kao i dugoročna korist za mlađe ljude, ne može se ostvariti.

Slažem se sa ocenom recenzenta, koja je sveobuhvatna kritika studije. Ključni rezultat je bio mali efekat od uzimanja dnevnog dodatka multivitamina i minerala (ili „multinutrijenata“) na pamćenje u jednoj godini (ali ne i kasnije) i ekvivalentan je efektu treninga kada postajete bolji u polaganju testa što više puta to radite.

Takođe je vredno napomenuti da su autori studije dobili podršku i sredstva od komercijalnih kompanija za sprovođenje studije.

Iako autori studije navode da ne veruju da je kvalitet ishrane u pozadini uticao na rezultate, oni to nisu sveobuhvatno procenili. Oni su koristili kratku procenu kvaliteta ishrane samo na početku. Učesnici su možda promenili svoje navike u ishrani tokom studije, što bi onda moglo da utiče na rezultate.

S obzirom da su svi učesnici prijavili niske rezultate kvaliteta ishrane, važno je pitanje da li bi davanje znanja, veština i resursa da se zdravije hrane učesnicima imalo veći uticaj na spoznaju od uzimanja suplemenata.