Divlje mačke izlučuju više parazita toksoplazmoze u oblastima gusto naseljenim ljudima

Divlje mačke izlučuju više parazita toksoplazmoze u oblastima gusto naseljenim ljudima

Nova analiza sugeriše da divlje, lutalice i divlje mačke koje žive u oblastima sa većom gustinom ljudske populacije imaju tendenciju da oslobađaju – ili „izbacuju“ – veću količinu parazita koji izaziva bolest toksoplazmozu. Studija takođe povlači veze između varijacije temperature životne sredine i izlučivanja parazita. Sophie Zhu sa Univerziteta Kalifornija Davis i kolege predstavljaju ove nalaze u časopisu otvorenog pristupa PLOS ONE 21. juna.

Toksoplazmoza je blaga do teška bolest uzrokovana Tokoplasma gondii, koja može zaraziti toplokrvne kičmenjake, uključujući ljude i mnoge divlje ili domaće životinje; na primer, mačke, ovce, miševi, ptice i morske vidre. Većinu prenosa T. gondii pokreću divlje i domaće mačke koje izlučuju parazit u određenoj fazi svog životnog ciklusa poznatom kao oocista. Međutim, prethodna istraživanja su se prvenstveno fokusirala na izlučivanje oocista T. gondii od domaćih mačaka, a manje je poznato o divljim, lutalicama i divljim mačkama.

Da bi poboljšali razumevanje linjanja T. gondii, Zhu i kolege su analizirali podatke iz 47 ranije objavljenih studija o divljim mačkama, kao što su pume i psi, i o domaćim mačkama koje nisu u vlasništvu, uključujući mačke lutalice, neposedovane mačke na otvorenom koje su hranili ljudi i divlje mačke. mačke koje ne hrane ljudi. Podaci su obuhvatili regione širom sveta, a istraživači su ispitali niz faktora vezanih za ljude i klimu koji bi potencijalno mogli biti povezani sa izlučivanjem oocista T. gondii.

Analiza je pokazala da je veći stepen izlučivanja oocista T. gondii primećen na mestima sa većom gustinom ljudske populacije. Takođe je pokazalo da su veće srednje dnevne temperaturne fluktuacije bile povezane sa većim linjanjem, posebno kod domaćih mačaka, i da su više temperature u najsušnijem kvartalu godine bile povezane sa manjim linjanjem od divljih mačaka.

Istraživači napominju da ovi nalazi ne dokazuju nikakve uzročne veze. Međutim, u kombinaciji sa dokazima iz drugih prethodnih studija, oni sugerišu da rastuća gustina ljudske populacije i fluktuacije temperature mogu stvoriti uslove životne sredine koji pogoršavaju širenje T. gondii i drugih zaraznih bolesti.

Na osnovu svojih nalaza, istraživači sugerišu da bi se kreatori politike mogli fokusirati na upravljanje populacijom divljih mačaka kako bi se smanjila transmisija T. gondii.

Autori dodaju: „Promene klime ili ljudskih aktivnosti mogu uticati na prenošenje bolesti na načine koje još uvek ne razumemo u potpunosti. U našoj studiji možemo videti kako ovi faktori mogu biti povezani sa promenama u izbacivanju toksoplazme kod mačaka, što zauzvrat može utiču na rizik od izlaganja ranjivim ljudima i divljim životinjama“.