Kako signali iz srca oblikuju naš osećaj o tome da li da verujemo sopstvenom ili tuđem sudu

Kako signali iz srca oblikuju naš osećaj o tome da li da verujemo sopstvenom ili tuđem sudu

Nedavna studija akademika iz Royal Hollovay-a, objavljena u Cognition, pokazuje kako naša srca utiču na to u kojoj meri smo podložni mišljenjima drugih ljudi.

Studija, koju su vodili dr Marijana fon Mor i profesor Manos Cakiris sa Odeljenja za psihologiju, istraživala je kako signali iz našeg srca ka našem mozgu utiču na to koliko se držimo sopstvenog rasuđivanja ili odlučujemo da sledimo druge.

Srce i mozak su u stalnoj komunikaciji, a na svaki otkucaj srca mozak dobija informaciju o stanju tela, na primer koliko je smiren ili uzbuđen.

Istraživači su koristili ove uvide da bi istražili da li procena događaja tokom otkucaja srca može naterati nekoga da posumnja u svoje mišljenje i umesto toga sledi mišljenje drugih.

U dva eksperimenta, učesnicima su pokazane fotografije lica ili tokom faze u kojoj se srce kontrahuje i šalje signale u mozak (sistolna faza srčanog ciklusa) ili između kontrakcija (dijastolna faza), kada se srce opušta i šalje minimalne informacije do mozga. U svakom slučaju, od njih se tražilo da procene koliko su im lica verna.

Istraživači su zatim izmerili u kojoj meri su učesnici promenili mišljenje nakon društvenih povratnih informacija koje su dobili. U prvom eksperimentu učesnici su bili informisani o tome šta mnogi drugi onlajn korisnici misle o tom licu, a u drugom eksperimentu su razgovarali sa drugim učesnikom. Nakon povratnih informacija na društvenim mrežama, od učesnika je zatraženo da još jednom naznače koliko im je lice od poverenja.

U oba eksperimenta, ljudi su više promenili mišljenje kada su lica bila predstavljena tokom kontrakcije srca nego kada su lica bila predstavljena između otkucaja srca. Drugim rečima, na učesnike su više uticala mišljenja drugih ljudi kada su lica predstavljena tokom samog otkucaja srca, kada je mozak dobijao informacije o stanju tela.

Dr Marijana fon Mor sa Odeljenja za psihologiju u Roial Hollovai-u je rekla: „Znamo da prvih nekoliko stotina milisekundi opažanja lica određuju naše prve utiske, a naša otkrića pokazuju da taj prvi utisak tada postaje manje ili više podložan drugim mišljenja ljudi u zavisnosti od toga kada su tokom srčanog ciklusa ljudi prvi put videli ovo lice.“

Nalazi ove studije pomažu nam da razumemo kako društveni uticaji na naše donošenje odluka mogu zavisiti od signala koje telo prenosi u mozak preko srca. Rezultati mogu imati važne implikacije s obzirom na ulogu društvenog odlučivanja u našem svakodnevnom životu, koja može da varira od svakodnevnih izbora (npr. koji film gledati) do važnih (npr. za koga glasati na sledećim izborima).

Profesor Manos Tsakiris, sa Odeljenja za psihologiju na Roial Hollovai-u, dodao je: „Iako mi normalno opažamo događaje koji obično traju duže od jednog otkucaja srca, naše istraživanje, kao i ono u drugim laboratorijama, pokazuje da je precizna tačka u srčanom ciklus u kojem se događaji prvi put primećuju, može imati dalekosežne posledice na to kako naš mozak obrađuje informacije.“

„Ovi nalazi naglašavaju kako signali iz naših tela, u ovom slučaju srca, oblikuju naša osećanja i naše donošenje odluka u društvenim okruženjima.“