EU postigla dogovor o migracijama

EU postigla dogovor o migracijama

Ministri za migracije Evropske unije postigli su dogovor o novim pravilima o azilu i migracijama, objavila je Švedska u četvrtak. Predlog neće biti upućen u Evropski parlament na usvajanje pre izbora sledeće godine.

Ministri okupljeni u Luksemburgu složili su se oko „opšteg pristupa Uredbi o azilu i upravljanju migracijama i Uredbi o postupku azila“, saopštila je švedska vlada, koja predsedava Savetom EU do kraja juna.

„Ovo je veliki dan za nas“, rekla je švedska ministarka za migracije Marija Malmer Stenergard uz aplauz svojih kolega, prenosi Euronjuz.

„Imaćemo jednostavnije, jasnije i kraće procedure“, dodala je ona.

Švedski predlog, nazvan „obavezna solidarnost“, predviđa da svaka zemlja EU pristane da prihvati određeni broj tražilaca azila svake godine, ili da plati njihovu repatrijaciju u zemlje porekla ako im zahtev za azil bude odbijen. Prema pisanju Euronjuza, kvota za preseljenje je određena na 35.000 za ceo blok, a finansijski doprinos je procenjen na 20.000 evra po podnosiocu zahteva.

EU pokušava da se nosi sa migracijama koristeći ad-hoc krizna pravila usvojena 2015. godine, kada je Turska dozvolila izbeglicama iz sirijskog rata da se presele na Zapad. Zemlje poput Španije, Italije, Grčke i Bugarske – na pomorskim i kopnenim granicama EU – bile su neproporcionalno pogođene talasima migracija.

Poljska i Mađarska protivile su se bilo kakvim kvotama za prijem migranata, dok su Češka i Slovačka imale problema sa iznosom plaćanja, navodi Politiko EU. Varšava se takođe, navodno, protivila da mora bilo šta da plati dok ugošćuje više od milion izbeglica iz Ukrajine.

Italija je pregovarala sa Nemačkom do kasno u četvrtak o tome koje su zemlje kvalifikovane kao „sigurne“ za povratak odbijenih podnosilaca zahteva za azil, pri čemu je Rim favorizovao širu definiciju, a Berlin užu.

EU je prošle godine primila više od 962.000 zahteva za azil, što je najveći broj od 2016. U samo prva četiri meseca 2023. godine, preko 80.000 migranata ušlo je u EU van redovnih ulaznih luka, što predstavlja porast od 30 odsto od 2022. godine.