Meteorolozi su na udaru netačnih informacija o klimi

Meteorolozi su na udaru netačnih informacija o klimi

Nekada poverljiva lica na vestima, meteorolozi sada hrabre pretnje, uvrede i klevete na mreži od strane teoretičara zavere i poricatelja klimatskih promena koji ih optužuju da lažiraju ili čak popravljaju vreme.

Korisnici na Tviteru i drugim društvenim mrežama lažno su optužili špansku meteorološku agenciju da je izazvala sušu, Australiju da je pomerila termometre, a Francusku da preuveličava globalno zagrevanje preko pogrešno postavljenih meteoroloških stanica.

„Koronavirus više nije trend. Teoretičari zavere i poricatelji koji su o tome govorili sada šire dezinformacije o klimatskim promenama“, rekao je za AFP Aleksandar Lopez-Borul, predavač informacionih i komunikacionih nauka na Otvorenom univerzitetu Katalonije.

„Ova naučna tela se vide kao deo establišmenta, tako da sve što kažu može biti osporeno na društvenim mrežama.

„Oni pružaju dokaze protiv onoga što tvrde klimatski poricatelji, pa ovi drugi pokušavaju da ih diskredituju.

U velikoj suši i pred lokalnim izborima, državna meteorološka agencija Španije (AEMET) oglasila se nakon što su njeni članovi dobili pretnje u porukama na Tviteru, telefonskim pozivima i imejlovima.

„Ubice“, „Kriminalci“, „Platićete za ovo“, „Mi vas gledamo“, vikali su poruke.

Došli su od ljudi koji veruju u široko razobličenu teoriju da su tragovi kondenzacije u avionu zaista „hemijski tragovi“ koje su vlasti prskale da bi otrovale ljude ili stvorile vremenske katastrofe.

Neki su se osvrnuli na „agendu 2030“, pobijenu teoriju da globalne elite kuju zaveru da potčine ljude putem COVID-a i klimatskih politika.

„Želite li da objavimo vaše kontakt podatke i podatke vaše porodice?“ pročitajte jedan tvit namenjen zaposlenom u AEMET-u.

„Lonci! Uništavate prirodu po naređenju proklete agende 2030“, rekao je drugi.

„Videli smo porast uvredljivih poruka kao rezultat teme koju smo objavili o tragovima kondenzacije“ 10. aprila, rekla je portparol AEMET-a Estrella Gutijerez-Marko za AFP.

„Ono što nema smisla je da vređaju instituciju koja stalno pazi na njihove interese, čiji je cilj… da doprinese bezbednosti ljudi.

Lopez-Borul je primetila „značajno povećanje“ poricanja klimatskih promena – posebno među pristalicama krajnje desnice koji to vide kao levičarski uzrok i protive se reformama koje imaju za cilj suzbijanje njihovih posledica.

„Ljudi nemaju poverenja u političare, sudije i medije, a troškovi života rastu“, rekao je on.

„U ovom kontekstu ljudi se osećaju otuđeno i na kraju slušaju ljude koje nikada ranije nisu slušali, a poruke se obraćaju direktno emocijama.

U drugom slučaju koji je istražio AFP Fact Check, konzervativni mediji i korisnici Fejsbuka podelili su neosnovane tvrdnje da je australijski meteorološki biro (BOM) fiksirao svoja očitavanja temperature.

U analizi podataka dobijenih putem zahteva za slobodu informacija, istaknuti klimatski skeptik Dženifer Marohasi rekla je da elektronske sonde BOM-a daju očitavanja do 0,7 stepeni Celzijusa toplija od onih starijih živinih termometara.

Stručnjaci koji su analizirali podatke rekli su da su tvrdnje netačne.

Profesor zaštite životne sredine sa Univerziteta Monaš Nevil Nikols rekao je da je razlika između većine očitavanja na elektronskim sondama i živinim termometrima zanemarljiva – između nule i 0,1C (0,18 stepeni Farenhajta).

„Ova razlika je veoma mala u poređenju sa snažnim trendom zagrevanja prosečne temperature u Australiji“ — oko 1,4 stepeni Celzijusa tokom prošlog veka — rekao je Nikols za AFP.

Svetska meteorološka organizacija rekla je AFP-u da su merenja BOM-a u skladu sa njenim standardima, suprotno Marohasijevim navodima.

Nakon niza toplotnih rekorda u martu u jugozapadnoj Francuskoj, kritičar na društvenim mrežama objavio je nit u kojoj se navodi da je nacionalna meteorološka služba zemlje preuveličala zagrevanje oslanjajući se na očitavanja sa stanica u gradskim četvrtima, gde su temperature obično više.

Nit je dobila više od 139.000 pregleda i proširila se na Facebook.

„Još jedan način da se osećamo uplašeno i krivim“, prokomentarisala je jedna žena na temu, misleći na meteorološku službu Meteo-France.

„Srećom, sve manje i manje ljudi im veruje nakon COVID-a. Drago mi je što ne gledam njihove prognoze na francuskoj televiziji.

Klimatolozi koje je konsultovao AFP opovrgnuli su te tvrdnje, ističući da ograničena mreža od 30 meteoroloških stanica o kojoj se govori u temi nije ono što naučnici koriste za merenje klimatskih promena, a primećuje se i da se klima menja u ruralnim oblastima.

„Istraživači Meteo-France koriste sve moguće mere i kreiraju kompjuterske modele sa različitim hipotezama i dužim vremenskim okvirom za analizu“, rekla je Kristin Bern, klimatolog u službi.

„Možete biti sigurni da nemamo samo naših 30 malih meteoroloških stanica.“

Jedan korisnik Tvitera optužio je holandskog emitera RTL Nieuvs da je preuveličao toplotni talas krajem aprila u Španiji, postavljajući kao dokaz snimak ekrana koji pokazuje umerene temperature na Kosta Blanci.

Međutim, njegov snimak ekrana je napravljen tri dana nakon toplotnog talasa, u jutarnjoj hladnoći.