U Srbiji živi 39.107 Hrvata, 18.793 manje nego 2011, pokazuju rezultati popisa stanovništva iz 2022. koje je objavio Republički zavod za statistiku, preneo je vojvođanski tjednik „Hrvatska riječ“, piše danas novinska agncija HINA.
„Broj koji je Zavod objavio, objektivna je datost i uticaće na naš položaj u Srbiji“, saopštio je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).
Najviše Hrvata u Srbiji i dalje živi u Vojvodini, no vidan je pad broj pripadnika ove zajednice, prenosi „Hrvatska riječ“.
Po popisu stanovništva iz 2011, u Vojvodini su se kao Hrvati izjasnila 47.033 stanovnika, dok ih je prema najnovijem popisu 32.684, odnosno manje za 14.349.
Najviše Hrvata je, prema popisu 2011, živelo u pojedinim vojvođanskim gradovima, kao što su Subotica, Sombor, Novi Sad, Apatin, Srijemska Mitrovica, Šid, Ruma.
Po analizi hrvatskog nedeljnika, u svakom od tih gradova i opština broj Hrvata se značajno smanjio pa se tako 2022. u Subotici 10.431 stanovnika izjasnilo Hrvatima, a 2011. ih je bilo 14.151, u Somboru 5.029, a u prethodnom popisu 7.070, prenosi HINA.
U Novom Sadu hrvatske je pripadnosti 3.877 građana, a 2011. goodine ih je bilo 5.335, u Apatinu je broj pao s 3.015 na 2.057, u Sremskoj Mitrovici s 2.112 na 1.341.
U Šidu je Hrvata bilo 1.748 a sada ih je 1.249, a u Rumi je broj pao s 1.719 na 1.133.
U svim ostalim gradovima i opštinama u Vojvodini broj Hrvata je pao na ispod 1.000.
U Beogradu 2011. su se 7.752 stanovnika izjasnila kao Hrvati, a 2022. 4.554.
DSHV je ocenio da su takvi podaci „rezultat dužeg razdoblja punog izazova u društvu u Srbiji, koje se menja gotovo svakodnevno“.
„Najvjerojatnije se ponovila situacija da se određeni broj građana neupitno hrvatskog porekla izjasnio drukčije, pa i anacionalno“, smatra DSHV, navodeći da će smanjivanje broja uticati na položaj Hrvata jer su pojedina zakonska rešenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojnošću pojedinih manjina.
Na ovaj izazov, kako se navodi, odgovor će biti jačanje DSHV-a radi nastavka aktivnog političkog delovanja, nastavak podrške predstavničkom telu Hrvata u Hrvatskom nacionalnom veću i strateška suradnja s telima matične države Hrvatske.
„DSHV ne prihvata defetizam, svesni da smo naraštaj mnogobrojnih prilika. U ambijentu koji za Hrvate u Srbiji biva sve povoljniji, želimo ih iskoristiti“, zaključuje se u saopštenju.
Rezultati popisa stanovnika iz 2022. u Srbiji pokazuju da je do značajnog pada broja pripadnika došlo i u drugim manjinskim zajednicama, navodi HINA.
Broj Mađara između dva popisa je s 253.889 opao na 184.442, Slovaka s 52.750 na 41.730, Rusina s 14.246 na 11.483, a broj Bunjevaca (ne-Hrvata primećuje HINA) između dva popisa pao je s 16.706 na 11.104.
Do pada je došlo i u ukupnom broju stanovništva u Srbiji: po konačnim rezultatima ona ima 6.647.003 stanovnika, a 2011. ih je bilo 7.186.862, zaklljučuje hrvatska novinska agencija.
