Emocionalno blagostanje može biti direktno povezano sa zdravljem creva žena

Emocionalno blagostanje može biti direktno povezano sa zdravljem creva žena

Specifične vrste bakterija bile su prisutne u većem obilju kod žena koje su izjavile da su srećnije, pune nade i da imaju bolje veštine upravljanja emocijama.

Nova studija istraživača iz Brigama i Ženske bolnice, jednog od osnivača zdravstvenog sistema Mass General Brigham, i Harvard T.H. Chan škola javnog zdravlja je povezala bakterije u našim crevima sa pozitivnim emocijama kao što su sreća i nada i zdravijim veštinama upravljanja emocijama. Njihovi rezultati su nedavno objavljeni u Psihološkoj medicini.

Prethodna istraživanja su otkrila da mozak komunicira sa gastrointestinalnim traktom preko osovine creva i mozga. Jedna teorija je da mikrobiom creva igra glavnu ulogu u osi creva i mozga, povezujući fizičko i emocionalno zdravlje.

„Creva sadrže trilione mikroorganizama koji su zajednički poznati kao crevni mikrobiom. Mnoga istraživanja su pokazala da poremećaj u crevnom mikrobiomu može uticati na osovinu creva i mozga i dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući anksioznost, depresiju, pa čak i neurološke poremećaje“, rekao je ko. -dopisni autor Iang-Iu Liu, Ph.D., naučni saradnik Brigham’s Channing odeljenja za mrežnu medicinu i vanredni profesor medicine na Medicinskoj školi Harvard.

„Ova interakcija verovatno teče u oba smera – mozak može da utiče na creva, a creva mogu da utiču na mozak. Emocije koje imamo i kako njima upravljamo mogu uticati na mikrobiom creva, a mikrobiom takođe može uticati na to kako se osećamo“, rekao je prvi autor dr Šanlin Ke, koji je radio na studiji kao postdoktorski istraživač u Liuovoj laboratoriji.

Osa creva i mozga takođe može uticati na fizičko zdravlje. Prethodna istraživanja su pokazala da su pozitivne emocije i zdrava emocionalna regulacija povezani sa većom dugovječnošću. Nasuprot tome, negativne emocije su povezane sa većim stopama kardiovaskularnih bolesti i mortaliteta od svih uzroka, prema autoru studije dr Lauri Kubzanski, profesoru društvenih i bihejvioralnih nauka na Odeljenju za društvene i bihejvioralne nauke na Harvard T.H. Chan škola javnog zdravlja.

Nova studija je uključila više od 200 žena iz studije uma i tela, podstudije studije zdravlja medicinskih sestara II. Ove sredovečne, uglavnom bele žene, popunile su anketu u kojoj su se pitale o njihovim osećanjima u poslednjih 30 dana, tražeći od njih da prijave pozitivno (osećaju se srećnim ili se nadaju budućnosti) ili negativno (osećaju se tužno, uplašeno, zabrinuto, nemirno, beznadežno depresivne ili usamljene) emocije koje su imali. Anketa je takođe procenila kako su se nosili sa svojim emocijama.

Dve opcije su preoblikovale situaciju kako bi je sagledale u pozitivnijem svetlu (kognitivna preispitivanja) ili su se suzdržavale od izražavanja svojih negativnih emocija (supresija). Potiskivanje nečijih osećanja je često manje efikasan način za njihovo rešavanje i može dovesti do lošijih ishoda mentalnog i fizičkog zdravlja, kaže prvi autor Anne-Josee Guimond, dr., koja je radila na studiji kao postdoktorski istraživač u laboratoriji Kubzanskog.

Tri meseca nakon što su odgovorile na anketu, žene su dale uzorke stolice. Uzorci stolice su analizirani metagenomskim sekvenciranjem. Tim je uporedio rezultate mikrobne analize sa odgovorima na anketu o emocijama i načinima upravljanja njima kako bi potražio veze.

„Neke vrste koje su se pojavile u analizi ranije su bile povezane sa lošim zdravstvenim ishodima, uključujući šizofreniju i kardiovaskularne bolesti“, kaže Guimond. „Ove veze između regulacije emocija i mikrobioma creva mogu uticati na rezultate fizičkog zdravlja i objasniti kako emocije utiču na zdravlje.“

Analiza je otkrila da ljudi koji potiskuju svoje emocije imaju manje raznolik mikrobiom creva. Takođe su otkrili da ljudi koji su prijavili srećnija osećanja imaju niže nivoe bakterije Firmicutes CAG 94 i bakterije Ruminokokaceae D16. S druge strane, ljudi koji su imali više negativnih emocija imali su više ovih bakterija.

„Bio sam zaintrigiran da su pozitivne i negativne emocije često imale dosledno slične nalaze u suprotnim smerovima“, rekao je Kubzanski. „Ovo je ono što biste očekivali, ali za mene je neverovatno da smo to videli.“

Istraživači su takođe ispitali šta mikrobi u crevima rade na nivou funkcionalnog puta, tražeći veze između promena u kapacitetu ove aktivnosti i specifičnih emocionalnih stanja i metoda regulacije emocija. Otkrili su da su negativne emocije povezane sa smanjenom aktivnošću kapaciteta u višestrukim aktivnostima vezanim za metabolizam.

Ova studija je bila ograničena po tome što su njeni subjekti uglavnom bile bele žene u postmenopauzi. Istraživanje emocija je takođe urađeno u jednom trenutku tako da istraživači nisu mogli da dešifruju pravac veze. Istraživači žele da ponove studiju sa raznolikijom populacijom, opsežnijom emocionalnom anketom i longitudinalnim podacima. Specifičnija analiza mikrobnih sojeva takođe može pomoći u razvoju terapeutika zasnovanih na mikrobiomu kao što su probiotici za poboljšanje emocija i blagostanja.