Američke banke hrane upozoravaju na pritisak, republikanci traže smanjenje pomoći u hrani

Američke banke hrane upozoravaju na pritisak, republikanci traže smanjenje pomoći u hrani

Banke hrane širom Sjedinjenih Država naprežu se da zadovolje rastuću potražnju jer visoki troškovi hrane i smanjenje federalnih beneficija teraju mnoge Amerikance da zavise od besplatnih namirnica, baš kao što republikanci pokušavaju da suze pristup pomoći u hrani, prenosi Rojters.

Predsednik Džo Bajden, koji je ove nedelje kritikovao predloge republikanaca za dalje smanjenje davanja kako bi se smanjio deficit zemlje, obećao je prošle godine da će okončati glad u SAD do 2030.

Banke hrane u Atlanti, Nju Džersiju, Ohaju, Kaliforniji i državi Vašington i nacionalne grupe za borbu protiv gladi rekle su Rojtersu da potražnja raste zbog inflacije i kraja privremenog proširenja federalnih beneficija pomoći u hrani koje je milione sprečilo da budu u siromaštvu tokom prve dve godine pandemije COVID-19.

Četiri banke hrane rekle su Rojtersu da je potražnja porasla između 46 i 125 odsto od prošlog proleća i da su posete njihovim ostavama jednako visoke ili veće nego što su bile na vrhuncu pandemije.

Više od 11,4 miliona domaćinstava prikupilo je besplatne namirnice početkom aprila, što je 15 odsto više nego godinu dana ranije, pokazuju podaci Biroa za popis stanovništva.

„Osećam se kao da smo krenuli dalje od pandemije“, rekla je Lesli Bačo, izvršni direktor Druge žetve iz Silicijumske doline, koja je u martu opsluživala 480.000 ljudi – 92 odsto više u odnosu na prošlu godinu. „Ali što se tiče banaka hrane, još uvek smo duboko u krizi.

Republikanci u Kongresu razmatraju smanjenje pomoći u hrani kao jedan od načina da se smanje federalna potrošnja dok zakonodavci raspravljaju o tome da li da povećaju limit zaduživanja zemlje.

Predlog o pitanju duga koji je u sredu objavio predsednik republikanskog Predstavničkog doma Kevin Makarti uključivao je proširenje radnih zahteva za Program dodatne pomoći u ishrani (SNAP), najveći savezni program pomoći u hrani.

Trenutno, odrasli od 18 do 50 godina bez izdržavanih lica moraju da rade ili učestvuju u programu obuke za posao najmanje 20 sati nedeljno da bi dobili beneficije SNAP-a, poznate i kao bonovi za hranu, duže od tri meseca.

Mekartijev plan bi podigao tu starost na 56 godina. Republikanci su često predlagali strože radne uslove za SNAP kako bi smanjili troškove programa.

Bajden, demokrata, kritikovao je Makartijev predlog u sredu i upozorio da bi to naškodilo Amerikancima sa niskim primanjima.

Zagovornici borbe protiv gladi rekli su za Rojters da bi politike koje otežavaju pristup SNAP-u ljudima mogle dodatno opteretiti banke hrane i druge dobavljače hrane za hitne slučajeve.

„Otežavanje zahteva [posla] samo pogoršava glad“, rekla je Heder Tejlor, generalni direktor Hleba za svet, hrišćanske grupe za borbu protiv gladi.

Domaćinstva se suočavaju sa troškovima hrane za 8,5% višim nego prošle godine, prema Birou za statistiku rada, što je jedan od razloga zašto ljudi idu u ostave za hranu. Banke hrane takođe osećaju problem: dve organizacije rekle su Rojtersu da su njihovi troškovi hrane ove godine porasli za 25 do 30 odsto u odnosu na proleće.

U međuvremenu, učesnici SNAP-a su primetili da se njihove beneficije smanjuju u proseku za 82 dolara mesečno u martu kada je okončana privremena ekspanzija iz ere pandemije, prema Centru za istraživanje i akciju hrane. Demokrate u Kongresu pregovarale su o kompromisu sa republikancima da ukinu beneficije u zamenu za novi letnji program ishrane za decu.

Ministarstvo poljoprivrede (USDA) je u decembru saopštilo da će dodijeliti dodatnih milijardu dolara bankama hrane kako bi zadovoljilo rastuću potražnju. Do sada je podeljeno 300 miliona dolara, rekao je portparol agencije, a ostatak će biti dodeljen do kraja septembra.

Mart je bio najprometniji mesec u istoriji Mid-Ohio Food Collective-a, gde su prve posete ove godine porasle za 63 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine, rekao je stariji potpredsednik za komunikacije Majk Hohron.

Organizacija kupuje više hrane nego ikada da bi bila u toku. „To nije održivo“, rekao je Hochron.