NASA se udružuje sa US Forest Service da izbroji najstarija drveća u Americi

NASA se udružuje sa US Forest Service da izbroji najstarija drveća u Americi

Vekovni šećerni javorovi u Viskonsinu. Petsto godina stari kedrovi u Oklahomi. Hrastovi široki pedeset stopa u Džordžiji. Ovo drveće krasi stare šume naše nacije, a naučnici kažu da čuvaju neistražene misterije od korena do svojih prstenova.

U nastojanju da upravlja ovim resursima, Bajdenova administracija je na Dan planete Zemlje 2022. pozvala Ministarstvo poljoprivrede i Biro za upravljanje zemljištem da definišu i mapiraju takve šume na saveznim zemljama. Godinu dana kasnije, taj rad je dao prvi nacionalni inventar zrelih i starih šuma—široko okarakterisan kao šume u poodmakloj fazi razvoja. Uz pomoć NASA-e, javnost će uskoro moći da vidi neke od ovih šuma kao nikada ranije.

Stare šume nacije obuhvataju različite vrste drveća u različitim regionima, od visokih sekvoja i 5.000 godina starih čekinjastih borova do male kleke čija starost i veličina nisu odmah očigledni. Američka šumarska služba je decenijama proučavala takva stabla na stotinama hiljada parcela širom zemlje, ali agencija do sada nikada nije izdala formalno računovodstvo. Da bi identifikovao i definisao takve šume, tim je analizirao decenije prikupljene podatke sa terena iz širokog spektra tipova šuma i ekoloških zona, istovremeno prikupljajući doprinos javnosti u tom procesu.

Američke šume pomažu da se apsorbuje više od 10% naših godišnjih emisija gasova staklene bašte. Dok mlađa vegetacija brže akumulira ugljenik, stare šume sadrže više biomase u celini i skladište više ugljenika. Ne samo da su ovi ekosistemi od suštinskog značaja za čist vazduh i vodu u zemlji, oni imaju poseban značaj za plemenske nacije, održavaju lokalnu ekonomiju i čuvaju biodiverzitet.

Dopunjujući istraživanje šumarske službe, neki naučnici koje finansira NASA koriste svemirski instrument koji se zove GEDI (Global Ecosistem Dinamics Investigation) kako bi pružili detaljnu sliku ovih šuma. Sa svog mesta na Međunarodnoj svemirskoj stanici, GEDI-jev laserski snimač (lidar) je u stanju da viri kroz guste krošnje kako bi posmatrao skoro sve Zemljine umerene i tropske šume. Snimajući način na koji se laserski impulsi reflektuju od tla i biljnog materijala (stabljika, grane i lišće) na različitim visinama, GEDI vrši detaljna merenja trodimenzionalne strukture šuma i polja planete. Može čak da proceni težinu, visinu i vertikalnu strukturu drveća. Zasluge: NASA-in studio za naučnu vizuelizaciju

„Partnerstvo sa NASA-om će nam pomoći da uradimo analize koje nismo bili u mogućnosti da uradimo u prošlosti“, rekao je Džejmi Barbur, koji vodi inicijativu za stari rast za US Forest Service. „Iz svemira ćemo moći da izbušimo i naučimo o još toliko mesta.“

Značajni delovi starih šuma u ​​SAD izgubljeni su u poslednjih nekoliko vekova, izvestili su istraživači. Seča je u velikoj meri izmenila šume koje su Evropljani pronašli kada su došli u Severnu Ameriku, dok su invazivni insekti i bolesti nedavno opustošili važne vrste drveća. Preživele šume se takođe suočavaju sa novom generacijom pretnji, uključujući požare izazvane klimatskim promenama, jake padavine i hronične temperature i stres od suše.

Vrste poput američke bukve, istočne kukute, američkog bresta i jasena su znatno smanjene, rekao je Nil Pederson, ekolog i specijalista za prstenove na drvetu (dendrohronolog) sa Univerziteta Harvard. Rekao je da je očuvanje onoga što je preostalo kritično ako želimo da nastavimo sa fundamentalnim otkrićima o drveću, kao što su koliko dugo žive i zašto, i šta nam mogu reći o prošlosti Zemlje.

„Ovaj projekat nas izaziva da zaista napravimo korak unazad i razmislimo o tome zašto su nam ove starije šume važne i kako možemo biti proaktivniji u rešavanju problema sa kojima se suočavaju“, rekao je Marin Palmer, vođa tehničkog tima za Službu za šume.

„Ponekad zamišljamo da ljudi nikada nisu dodirnuli ove šume, ali moramo da se osvrnemo dalje u istoriju i shvatimo da su autohtoni ljudi namerno upravljali svojim šumama milenijumima. Kada razmišljamo o pretnji koju predstavljaju klimatske promene, to postaje širi razgovor o potrebi da budemo aktivni upravitelji u našim pejzažima i ekosistemima“. Zasluge: NASA-in studio za naučnu vizuelizaciju

Prstenovi drveća su zapis podataka o Zemljinoj klimi i oni nas uče stvarima o kojima obično ne učimo u udžbenicima, rekao je Pederson. „U Sjedinjenim Državama naši najbolji meteorološki zapisi stari su samo oko 130 godina“, rekao je on. „Živo i fosilno drveće nam omogućavaju da rekonstruišemo temperaturu i istoriju padavina kroz stotine ili hiljade godina, pomažući nam da bolje razumemo sušu i vlažne periode.“

Služba za šume će nastaviti da radi zajedno sa partnerima kao što je NASA na prikupljanju vazdušnih i satelitskih snimaka i mapiranju zrelog i starog rasta u finijim razmerama. Takvi podaci takođe mogu pomoći USFS-u da stvori dugoročni sistem praćenja. U međuvremenu, tim međuagencijskih stručnjaka će analizirati i proceniti pretnje i rizike za ove oblasti.

GEDI je prikupio četiri godine posmatranja šuma širom sveta, pre nego što je nedavno ušao u hibernaciju na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Produženje GEDI misije se trenutno razmatra, a ako se produžetak odobri, očekuje se da će se praćenje zrelih i starih šuma nastaviti kada se vrati u funkciju u roku od dve godine.

„Ovo je zaista revolucionarno vreme u kojem trenutno živimo sa svim ovim različitim skupovima podataka daljinskog senzora koji su već u svemiru ili idu u svemir“, rekao je Ralph Dubaiah, profesor na Univerzitetu Merilend i glavni istraživač istraživanja. GEDI misija. „Ovo radikalno menja način na koji idemo napred u ovakvim poduhvatima.“