Molekuli masti povezani sa problemima spavanja kod dece sa autizmom

Molekuli masti povezani sa problemima spavanja kod dece sa autizmom

Nova studija je identifikovala da molekuli masti doprinose poremećajima sna kod dece sa dijagnozom autizma, a rezultati su sada objavljeni u Nature Medicine.

Studija o autizmu CRC — koju su vodili Mater Research i Univerzitet u Kvinslendu (UK) — uključila je australijsku biobanku za autizam (inicijativa Autism CRC).

Mater Research i glavni autor UK dr Kloi Jap rekla je da je studija deo velike promene u istraživanju autizma.

„Dosadašnja istraživanja o biološkom autizmu su uglavnom bila fokusirana na poboljšanje dijagnoze autizma, jer ne postoji objektivan test za autizam“, rekla je dr Jap.

„Međutim, druge oblasti istraživanja ostaju relativno zanemarene, uprkos tome što su od velikog interesovanja i direktnog značaja za autistične osobe.“

„Vođeni ovim prioritetima zajednice, fokusirali smo svoj rad na istovremene uslove koji mogu stvoriti značajna pitanja kvaliteta života, kao što su poremećaji spavanja i problemi s hranjenjem.“

Istraživanje je istraživalo panel, ili lipidom, od 800 različitih masti u krvnoj plazmi 765 dece, uključujući 485 sa dijagnozom autizma, i identifikovalo potencijalnu uzročnu vezu između smanjenih nivoa dugolančanih polinezasićenih masnih kiselina – od kojih se neke nalaze u riblje ulje, jaja i meso—i loš san. Međutim, potrebno je više rada pre nego što se mogu dati kliničke preporuke o ishrani.

Viši autor istraživanja Mater, vanredni profesor Džejk Graten, rekao je da je studija takođe otkrila da su lipidomski potpisi dece sa lošim snom slični potpisima nezdrave ishrane, nudeći mehanizam kojim problemi sa spavanjem doprinose lošim zdravstvenim ishodima.

„Ovaj rad naglašava koliko je važno pregledati i upravljati problemima spavanja kod dece sa neurorazvojnim razlikama kako bi se poboljšalo njihovo dugoročno zdravlje“, rekao je dr Graten.

„Sledeći korak je istraživanje veza između sna, ishrane i osobina povezanih sa autizmom u detinjstvu i detinjstvu, kako bi se bolje razumeli faktori koji utiču na razvoj mozga i, zauzvrat, životne ishode kao što su obrazovanje, zapošljavanje i kvalitet života.

Istraživački napori datiraju skoro jednu deceniju, kada je prvi put osmišljena australijska biobanka za autizam.

Dr Jap je kaže da je studija uključivala jedinstvenu saradnju između kliničara, zajednice autizma i preko 40 istraživača iz Mater Research-a, Univerziteta u Kvinslendu, Telethon Kids instituta, Univerziteta Novog Južnog Velsa, Univerziteta La Trobe, Kvinslendskog blizanca i adolescentnog mozga. Projekat i Baker Heart and Diabetes Institute.

„Naši nalazi su svedočanstvo onoga što se može postići kroz saradnju između istraživača i grupa u zajednici“, rekla je dr Jap.

„Naročito želimo da se zahvalimo mnogim autističnim osobama i njihovim porodicama koji su velikodušno doprineli ovoj studiji, bez kojih ovo ne bi bilo moguće.“