Muzika za spavanje i muzika za učenje imaju iznenađujuće sličnosti

Muzika za spavanje i muzika za učenje imaju iznenađujuće sličnosti

Koju vrstu muzike koristite dok učite? Koju vrstu muzike biste koristili da biste zaspali noću? Da li ste se ikada zapitali zašto birate određene vrste muzike? Ispostavilo se da je muzika koja se koristi za obe ove situacije zapravo prilično slična.

Prema nedavnoj studiji sa Univerziteta Arhus, koja je analizirala podatke iz servisa za striming Spotifaj, muzika koju ljudi slušaju dok uče i spavaju ima više sličnosti nego sa muzikom uopšte.

Istraživači su koristili i kvalitativnu i kvantitativnu analizu da uporede dve vrste muzike na osnovu numera, žanrova i audio karakteristika.

Studija je otkrila da ljudi koriste slične vrste muzike da prate ove zadatke.

„Naša studija pokazuje da muzika koja se koristi za učenje i muzika koja se koristi za spavanje dele mnoge karakteristike u smislu numera, žanrova i audio karakteristika. Ova sličnost naglašava potencijal muzike da stvori prijatnu, ali ne previše uznemirujuću atmosferu, omogućavajući pojedincima da se fokusiraju na učenje i opuštanje za spavanje“, kaže Rebecca Jane Scarratt, dr. student u Centru za muziku u mozgu na Univerzitetu Arhus.

Istraživači su analizirali mnoge liste pesama koje se naizgled koriste za učenje ili za opuštanje pre spavanja i otkrili da ove dve vrste muzike dele slične karakteristike, kao što su spor tempo i obrasci koji se ponavljaju.

Među najčešćim žanrovima koji se nalaze u oba skupa podataka bili su pop, lo-fi, klasična i ambijentalna muzika.

Prema studiji, sličnosti se mogu pripisati njihovim umirujućim i opuštajućim efektima na mozak. Spori tempo i obrasci muzike koji se ponavljaju pomažu u smanjenju otkucaja srca i smanjenju stresa, stvarajući povoljno okruženje i za učenje i za spavanje.

Istraživači su takođe koristili statističke metode kako bi uporedili audio karakteristike između različitih skupova podataka i utvrdili da li postoje značajne razlike.

Otkrili su da postoje značajne razlike između sna i opštih skupova podataka u „Glasnoća“, „Energija“ i „Valenca“ koji se odnosi na emocionalni ton ili raspoloženje muzičkog dela. Isti je slučaj između studija i opštih skupova podataka, ali nije bilo velike razlike između studija i skupova podataka o spavanju.

Prema Scarrattu, nalazi su početak novog istraživačkog trenda koji upoređuje muziku koja se koristi za različite aktivnosti i može dovesti do boljeg razumevanja kako muzika utiče na naša kognitivna i emocionalna stanja. Nalazi bacaju svetlo na razliku između načina na koji se pretpostavlja da se muzika koristi u teoriji i kako se zapravo koristi u praksi.

„Iako je potrebno više istraživanja da bi se u potpunosti razumeo odnos između muzike i kognitivnih procesa, naša studija pruža polaznu tačku za istraživanje uticaja muzike na naša kognitivna i emocionalna stanja i kako ona može poboljšati naš svakodnevni život“, kaže Scarratt.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Reports.