Italijanski poslanici će raspravljati o osporenom suzbijanju imigracije

Italijanski poslanici će raspravljati o osporenom suzbijanju imigracije

Italijanski poslanici u utorak su počeli da rade na spornom suzbijanju imigracije, što je deo plana desničarske vlade da obeshrabri hiljade migranata koji rizikuju da putuju krijumčarskim brodovima koji nisu sposobni za plovidbu da stignu do Evrope.

Zakazana večernja debata italijanskog Senata o predloženom zakonu dolazi nakon što je predsednik Serđo Matarela apelovao na celu Evropsku uniju da preispita ono što je opisao kao „praistorijska“ pravila o imigraciji i azilu u bloku od 27 zemalja.

Premijerka krajnje desnice Đorđa Meloni i njeni saveznici u koalicionoj vladi žele da eliminišu ili uveliko ograniče status „posebne zaštite“ koji su italijanske vlasti dodelile hiljadama tražilaca azila kojima je malo verovatno da će njihovi zahtevi biti odobreni. Nosioci tog statusa mogu da ostanu u Italiji dve godine i za to vreme legalno rade.

Uoči debate u Senatu, levičarska opozicija u parlamentu pripremila je stotine amandmana kako bi usporila usvajanje predloženog zakona, ostavljajući nejasno kada će doći do konačnog glasanja u gornjem domu i kada će se zakon preneti u donji dom poslanika .

Kao još jedan znak protivljenja gušenju, guverneri četiri italijanska regiona na čelu sa levicom najavili su da neće sarađivati sa zvaničnikom Ministarstva unutrašnjih poslova koga je Melonijeva vlada imenovala za specijalnog komesara za upravljanje dolascima migranata, uključujući podizanje više centara za repatrijaciju.

Uzastopne italijanske vlade godinama su vršile pritisak na svoje partnere iz EU, uglavnom uzalud, da prime mnoge od stotina hiljada tražilaca azila koji su stigli do italijanskih obala Mediterana. Većina je rizikovala opasno, skupo putovanje morem u nadi da će naći porodicu ili posao u severnoj Evropi, ali su pravila EU od njih zahtevala da podnesu zahtev za azil u zemlji u koju su sleteli.

Tokom državne posete Poljskoj ove nedelje, u Poljskoj, Matarela je zagovarao solidarnost. „Nijedna država sama ne može da se nosi sa tako epohalnim problemom“, rekao je šef italijanske države tokom govora. „Ali Evropska unija to može da uradi koordinisanom i dobro organizovanom akcijom.

„I ovo je tema koja poziva na odgovornost Unije i poziva na novu politiku imigracije i azila unutar Unije, prevazilazeći stara pravila koja su do sada već praistorijska“, rekao je Matarela u svom oštrom apelu.

Meloni je prošlog meseca predstavila prvu fazu pristupa svoje vlade suzbijanju neovlašćene migracije, kada je vodila sastanak kabineta u kalabrijskom gradu na plaži u blizini gde su desetine migranata poginule u brodolomu krijumčarskog čamca.

Kabinet je proglasio novi zločin — krijumčarenje ljudi koji rezultira smrću migranata — za koji je kazna do 30 godina zatvora, što je izuzetno stroga kazna za zločine koji uključuju omogućavanje ilegalne imigracije.

Osamdeset ljudi je preživelo, a najmanje 91 je poginuo u brodolomu, nedaleko od plaže Kutro, što je dovelo do pitanja da li je italijanska spasilačka plovila trebalo da priteknu u pomoć čamcu pošto su ga udarili visoki talasi i udari.

„Signal koji smo hteli da damo odmah je da šverceri ne mogu da rade šta hoće i da u Italiju stižete na legalan način“, rekao je Melonijev ministar za parlamentarne odnose Luka Ćirijani u intervjuu za italijanski list Korijere. dela Sera objavljeno u utorak.

Ali potrebne su dalje mere, rekao je on. Ćirijani, istaknuti član Melonijeve braće iz Italije, stranke sa neofašističkim korenima, tvrdi da su trenutna pravila Italije o migrantima „popustljivija“ od onih u drugim zemljama EU.

„Ovde, zahvaljujući humanitarnoj zaštiti, ko treba da bude proteran nađe način da ostane“, rekao je ministar.

Kratka šetnja od zgrade Senata, mala grupa ljudi održala je demonstracije kako bi se zalagala za ostanak statusa posebne zaštite.

„Potreban je plan integracije“, rekao je Mamadu Kuasi, portparol grupe migranata i izbeglica sa sedištem u gradu Kazerti na jugu Italije. Kuasi, migrant iz Obale Slonovače, ispričao je kako je stigao u Italiju nakon što su ga pripadnici italijanske obalske straže spasili na moru 2005. godine.

„Živimo u ovoj zemlji i želimo boravišnu dozvolu. Želimo da radimo i učestvujemo u ekonomiji i razvoju ove zemlje“, rekao je on.

Melonijeva vlada je već učinila izazovima za dobrotvorne spasilačke čamce da rade u centralnom Sredozemnom moru. Takvim čamcima sada je naređeno da svoje spasene putnike iskrcaju u kopnenim lukama koje se nalaze daleko od područja mora koje je bilo najsmrtonosnije za migrante.

Videoreporter AP Đanfranko Stara doprineo je ovom izveštaju.