Češka sprema veliku tajvansku delegaciju uprkos Kini

Češka sprema veliku tajvansku delegaciju uprkos Kini

Šefica Donjeg doma Češke Republike izjavila je u ponedeljak da će ove nedelje voditi 150 poslovnih ljudi, naučnika i zvaničnika na Tajvan, najveću delegaciju zemlje do sada na samoupravnom ostrvu, uprkos ponovljenim upozorenjima Kina, preneo je Rojters.

Češka vlada desnog centra nastojala je da razvije odnose sa Tajvanom koji je postao jedan od vodećih stranih investitora u zemlji članici EU.

Novoizabrani češki predsednik Petr Pavel izvukao je oštar ukor iz Pekinga u januaru nakon što je primio poziv tajvanskog predsednika Cai Ing-Vena, što je jasan pomak u odnosu na pokušaje njegovog prethodnika da pridobije kineski posao.

Kina, koja tvrdi da je Tajvan svoj, nazvala je planirano putovanje predsednice donjeg doma Markete Pekarove Adamove, koje bi trebalo da se održi od 25. do 30. marta nakon zaustavljanja u Južnoj Koreji, „pogrešnom odlukom“.

„Iz perspektive Tajvana, ovo je najveća inostrana poseta u njegovoj modernoj istoriji, a iz naše perspektive najveća strana privredna delegacija u poslednjih pet godina“, rekla je Pekarova Adamova.

„Bilo je javno upozorenje (iz Kine), ali nije bilo drugog akta. Mislim da je naš prvi odgovor bio dovoljno jasan i snažan.

Češki premijer Petr Fiala branio je Pavelov poziv sa predsednikom Tajvana u januaru, rekavši da vlada poštuje politiku jedne Kine, ali da može sama da odluči s kim će razgovarati.

Češka nema zvanične veze sa Tajvanom. Većina zemalja je izbegavala javnu interakciju na visokom nivou sa Tajvanom i njegovim predsednikom, ne želeći da provocira Kinu, drugu po veličini svetsku ekonomiju.

Češka vlada je preuzela vlast 2021. godine obećavajući da će produbiti saradnju sa demokratskim partnerima u indo-pacifičkom regionu, uključujući Tajvan, i staviti naglasak na ljudska prava, dok će revidirati svoje odnose sa Kinom.

Putovanje Pekarove Adamove na Tajvan usledilo je nakon posete predsednika Senata Miloša Vistrcila 2020. On je sa sobom poveo oko 90 ljudi i proglasio „Ja sam Tajvanac“ u govoru koji je kanalisao prkos komunizma pokojnog predsednika SAD Džona F. Kenedija u Berlinu 1963. godine.