Kako ‘revolucija’ veštačke inteligencije potresa novinarstvo

Kako ‘revolucija’ veštačke inteligencije potresa novinarstvo

Novinari su se zabavili prošle godine tražeći od sjajnog novog AI chat bota ChatGPT da napiše njihove kolumne, većina je zaključila da bot nije dovoljno dobar da preuzme njihov posao.

Ali mnogi komentatori veruju da je novinarstvo na pragu revolucije u kojoj će ovladavanje algoritmima i AI alatima koji generišu sadržaj biti ključno bojno polje.

Sajt za vesti o tehnologiji CNET je možda najavio put napred kada je tiho primenio AI program prošle godine da napiše neke od svojih lista.

Kasnije je bio primoran da izda nekoliko ispravki nakon što je drugi sajt za vesti primetio da je bot napravio greške, neke od njih ozbiljne.

Ali CNET-ova matična kompanija je kasnije najavila otpuštanje radnih mesta koje je uključivalo uredništvo — iako su rukovodioci negirali da AI stoji iza otpuštanja.

Nemački izdavač Aksel Špringer, vlasnik Politikoa i nemačkog tabloida Bild, između ostalih naslova, bio je manje stidljiv.

„Veštačka inteligencija ima potencijal da učini nezavisno novinarstvo boljim nego što je ikada bilo – ili ga jednostavno zameni“, rekao je šef grupe Matijas Dopfner osoblju prošlog meseca.

Pozdravljajući botove kao što je ChatGPT kao „revoluciju“ za industriju, on je najavio restrukturiranje koje će doživeti „značajno smanjenje“ u proizvodnji i lekturi.

Obe kompanije guraju veštačku inteligenciju kao alat za podršku novinarima i mogu ukazati na nedavna dešavanja u industriji.

Tokom protekle decenije, medijske organizacije sve više koriste automatizaciju za rutinski rad kao što je traženje obrazaca u ekonomskim podacima ili izveštavanje o rezultatima kompanije.

Prodajna mesta koja su prisutna na mreži su opsednuta „optimizacijom za pretraživače“, koja podrazumeva korišćenje ključnih reči u naslovu kako bi se favorizovali Google ili Facebook algoritmi i dobila priča koju vidi većina očiju.

A neki su razvili sopstvene algoritme da vide koje priče najbolje odgovaraju njihovoj publici i omogućavaju im da bolje ciljaju sadržaj i oglašavanje – iste alatke koje su Gugl i Fejsbuk pretvorile u globalne divlje.

Aleks Konok, autor knjige „Upravljanje medijima i veštačka inteligencija“, kaže da će ovladavanje ovim alatima veštačke inteligencije pomoći da se odluči koje medijske kompanije će opstati, a koje propasti u narednim godinama.

A upotreba alata za kreiranje sadržaja će dovesti do toga da neki ljudi izgube posao, rekao je, ali ne u oblastima analitičkog ili vrhunskog izveštavanja.

„U specifičnom slučaju više mehaničkog kraja novinarstva – sportski izveštaji, finansijski rezultati – mislim da alati veštačke inteligencije zamenjuju, i verovatno će sve više zameniti, isporuku ljudi,“ rekao je on.

Ne slažu se svi analitičari oko toga.

Mike Vooldridge sa Univerziteta Oksford smatra da je ChatGPT, na primer, više kao „proslavljeni program za obradu teksta“ i novinari ne bi trebalo da budu zabrinuti.

„Ova tehnologija će zameniti novinare na isti način na koji su tabele zamenile matematičare — drugim rečima, mislim da neće“, rekao je on na nedavnom događaju koji je održao Naučni medijski centar.

On je ipak predložio da se svakodnevni zadaci mogu zameniti – stavljajući ga na istu stranu kao i Konok.

Francuski novinari Žan Ronjeta i Moris de Rambuto dalje kopaju po pitanju koliko je veštačka inteligencija spremna da preuzme kontrolu nad novinarima.

Oni objavljuju bilten pod nazivom „Kant“ napisan i ilustrovan pomoću AI alata.

Prošlog meseca su pokazali izveštaj od 250 stranica koji je napisao AI u kojem su detaljno opisani glavni trendovi CES tehnološke izložbe u Las Vegasu.

Rognetta je rekla da žele da „testiraju robote, da ih gurnu do krajnjih granica“.

Brzo su našli granicu.

AI se borio da identifikuje glavne trendove na CES-u i nije mogao da napravi sažetak dostojan novinara. Takođe je krao na veliko sa Vikipedije.

Autori su otkrili da im je potrebno da stalno intervenišu kako bi se proces odvijao na pravom putu, tako da, iako su programi pomogli da se uštedi vreme, još uvek nisu bili sposobni da zamene prave novinare.

Novinari su „zahvaćeni sindromom velike tehnološke zamene, ali ja ne verujem u to“, rekao je Ronjeta.

„Roboti sami po sebi nisu sposobni da prave članke. Još uvek postoji deo novinarskog posla koji se ne može delegirati.“