Ukrajina: Sankcije Rusiji deluju, ali postoje mogućnosti da se pooštre

Ukrajina: Sankcije Rusiji deluju, ali postoje mogućnosti da se pooštre

Međunarodna ekspertska grupa Jermak-Mekfol, na čelu sa šefom kabineta predsednika Ukrajine Andrijem Jermakom i šefom Instituta za međunarodne studije Freeman Spogli (FSI), ambasadorom Majklom Mekfolom, zajedno sa stručnjacima Kijevske škole ekonomije (KSE), objavila je izveštaj o uticaju sankcija na ekonomiju Rusije, saopštila je pres-služba kabineta predsednika Ukrajine, prenosi Ukrinform.

Ključni zaključak stručnjaka je da sankcije funkcionišu, ali da postoje mogućnosti da se pooštre.

Autori studije slažu se da se uticaj tereta sankcija na rusku ekonomiju, posebno na njenu trgovinu i javni sektor, i dalje intenzivira. Prvo, to je uzrokovano uvođenjem ograničenja izvoza ruskih energenata, posebno nafte i prirodnog gasa. Eksperti smatraju da bi 2023. godina mogla postati prekretnica u ekonomskom uticaju na zemlju agresora.

„Pritisak sankcija na Rusiju definitivno će uticati na njen dalji potencijal vođenja rata, što potvrđuju i podaci zajedničke studije. Čak i zvanični izvori Ruske Federacije prepoznaju pogoršanje ključnih makroekonomskih pokazatelja u 2022. godini: pad BDP-a, povećanje inflacije i nezaposlenosti, smanjenje investicija itd. To dokazuje relevantnost strategije koju su Ukrajina i njeni saveznici izabrali da utiču na agresora. Istovremeno, još uvek postoje mogućnosti za dalje jačanje pritiska“, rekao je Jermak.

Prema studiji, efekat sankcija imao je značajnu inerciju i sada ima značajan uticaj na rusku ekonomiju.

Suficit tekućeg platnog bilansa se značajno smanjuje (60% pao za period od drugog do četvrtog kvartala, a podaci za decembar-januar ukazuju na jačanje ove dinamike), a 2023. godine iznosiće 63 milijarde dolara. (u poređenju sa 227 milijardi dolara u 2022.) i može nastaviti da pada, navodi se u izveštaju.

Tu je i depresijacija rublje i porast inflacije: od novembra 2022. rublja je izgubila 20% vrednosti, što stvara uslove za povećanje potrošačkih cena. Zbog rata Rusi postaju sve siromašniji i gube pristup kvalitetnoj robi i uslugama. Ograničenja likvidnosti takođe imaju uticaja: rat svakog meseca ruskom budžetu oduzima 8-9 milijardi dolara koje pokriva Nacionalni fond za dobrobit (NVF). Ovakvim tempom trošenja sredstava, Kremlj će izgubiti ceo likvidni deo NVF-a do kraja 2023. godine.

Prihodi od trgovine naftom i gasom – ključnog pokretača ruske ekonomije, uključujući vojni budžet – ove godine će pasti za skoro 50%. A dugoročno, situacija za rusku naftnu i gasnu industriju će izgledati još depresivnije. Nepovratni gubitak najstabilnijih i najsolventnijih tržišta, tehnološki jaz i multiplikativni efekat koji će uticati na lanac snabdevanja (prevoz cisternama, lučke usluge, cevovodni transport) – sve će to samo ubrzati kolaps najtežeg „novčanika“. “

„Pritiskom na sektor nafte i gasa, mi smo agresora pogodili u samo srce, krvarivši njegov potencijal. Statistika jasno odražava ovaj uticaj. Ako je 2022. godine ključna komponenta izvoznih prihoda bila prodaja nafte i gasa (350 milijardi dolara) od ukupnog trgovinskog bilansa od 540 milijardi dolara), sada vidimo pad prihoda od prodaje nafte i gasa za 46 odsto“, dodao je Jermak.

Istovremeno, režim sankcija je još daleko od iscrpljivanja svog potencijala i potrebno mu je stalno ažuriranje i unapređenje. Dalji koraci ka novim sankcijama moraju se primeniti na principu odlučnosti, integriteta i inkluzivnosti kako bi se obezbedio što veći uticaj i sprečilo zaobilaženje.

Kako je rekao šef kabineta predsednika, Rusija i dalje ima dovoljno resursa da nastavi rat, tako da brzina prekida neprijateljstava zavisi od jačine uvedenih sankcija.

„Smanjenje ograničenja cena ruskih energenata, posebno nafte, izbegavanje izuzetaka za javne kompanije koje su direktno uključene u agresiju na Ukrajinu, kao što je Rosatom, obezbeđivanje odgovarajuće kontrole nad poštovanjem već postojećih sankcija i odlučno suprotstavljanje njihovom zaobilaženju – to su prioriteti rada. Međunarodne radne grupe“, rekao je Jermak.

Kako je ranije preneo Ukrinform, Savet EU je 13. marta saopštio odluku da za narednih šest meseci produži set sankcija za podrivanje ili pretnju podrivanja teritorijalnog integriteta, suvereniteta i nezavisnosti Ukrajine.

Sankcije su usmerene na 1.473 pojedinca i 205 entiteta, od kojih su mnoga stavljena pod ograničenja EU kao odgovor na neopravdani i ničim izazvan agresorski rat Rusije protiv Ukrajine.