Po prvi put, naučnici stvaraju miševe sa ćelijama 2 mužjaka

Po prvi put, naučnici stvaraju miševe sa ćelijama 2 mužjaka

Naučnici su po prvi put stvorili bebe miševa sa dva oca pretvarajući muške mišje matične ćelije u ženske ćelije u laboratoriji.

Ovo otvara daleku mogućnost da se isto uradi za ljude – iako stručnjaci upozoravaju da je vrlo malo mišjih embriona rođeno živo i niko ne zna da li bi ista tehnika funkcionisala u ljudskim matičnim ćelijama.

Ipak, „To je veoma pametna strategija koja je razvijena za pretvaranje muških matičnih ćelija u ženske matične ćelije“, rekla je Diana Laird, stručnjak za matične ćelije i reprodukciju na Univerzitetu Kalifornije u San Francisku, koja nije bila uključena u istraživanje. „To je važan korak u matičnim ćelijama i reproduktivnoj biologiji.“

Naučnici su opisali svoj rad u studiji objavljenoj u sredu u časopisu Nature.

Prvo su uzeli ćelije kože sa repova mužjaka miševa i transformisali ih u „indukovane pluripotentne matične ćelije“, koje se mogu razviti u mnogo različitih tipova ćelija ili tkiva. Zatim, kroz proces koji je uključivao njihovo uzgajanje i lečenje lekom, pretvorili su muške mišje matične ćelije u ženske ćelije i proizvele funkcionalne jajne ćelije. Konačno, oplodili su ta jajašca i implantirali embrione u ženke miševa. Oko 1% embriona – 7 od 630 – izraslo je u žive mišje mladunčad.

Činilo se da štenci normalno rastu i da su sami mogli da postanu roditelji na uobičajen način, rekao je vođa istraživanja Kacuhiko Hajaši sa Univerziteta Kjušu i Univerziteta Osaka u Japanu kolegama naučnicima na Trećem međunarodnom samitu o uređivanju ljudskog genoma prošle nedelje.

U komentaru objavljenom uporedo sa studijom Nature, Laird i njen kolega Džonatan Bajerl rekli su da ovaj rad „otvara nove puteve u reproduktivnoj biologiji i istraživanju plodnosti“ za životinje i ljude. Na putu, na primer, moglo bi biti moguće reprodukovati ugrožene sisare od jednog mužjaka.

„A možda čak i predstavlja šablon za omogućavanje većem broju ljudi“, kao što su muški istopolni parovi, „da imaju biološku decu, uz zaobilaženje etičkih i pravnih pitanja donora jajnih ćelija“, napisali su.

Ali oni su ukazali na nekoliko upozorenja. Najznačajniji? Tehnika je izuzetno neefikasna. Rekli su da je nejasno zašto je samo mali deo embriona smeštenih u surogat miševe preživeo; razlozi mogu biti tehnički ili biološki. Takođe su naglasili da je još uvek prerano znati da li bi protokol uopšte funkcionisao u ljudskim matičnim ćelijama.

Laird je takođe rekao da naučnici moraju imati na umu mutacije i greške koje se mogu uneti u posudu za kulturu pre upotrebe matičnih ćelija za pravljenje jaja.

Istraživanje je poslednje koje testira nove načine za stvaranje mišjih embriona u laboratoriji. Prošlog leta, naučnici u Kaliforniji i Izraelu stvorili su „sintetičke“ embrione miša od matičnih ćelija bez tatine sperme ili maminog jajeta ili materice. Ti embrioni su odražavali prirodne embrione miša do 8 ½ dana nakon oplodnje, sadržavajući iste strukture, uključujući i onu poput srca koje kuca. Naučnici su rekli da bi taj podvig na kraju mogao postaviti temelje za stvaranje sintetičkih ljudskih embriona za istraživanje u budućnosti.