Šta će se desiti ako ostanemo bez antibiotika

Šta će se desiti ako ostanemo bez antibiotika

Široka upotreba antibiotika kod ljudi i životinja stvorila je sve veću otpornost na tretmane. Šta će se desiti ako se ništa ne uradi?

„Sa premalo antibiotika u razvoju da bi se pratio porast infekcija otpornih na antibiotike, svet počinje da ponestaje“, kaže Pjotr Garstecki, izvršni direktor kompanije BacterOMIC.

Ova sve veća otpornost mikroorganizama na antibiotike će rezultirati iscrpljivanjem terapijskih opcija, većim rizikom od širenja bakterija i produženim infekcijama, kaže Garstecki. To će zauzvrat dovesti do povećanja troškova lečenja, kao i većeg mortaliteta.

U stvari, Svetska zdravstvena organizacija predviđa da će svetska stopa smrtnosti od infekcija otpornih na lekove porasti sa 700.000 godišnje na 10 miliona do 2050. godine, što bi ih učinilo glavnim uzrokom smrti kod ljudi.

Upotreba antibiotika van upotrebe uglavnom se odnosi na virusne bolesti, koje su, na primer, uzrok oko 80% akutnih infekcija respiratornog trakta.

Preterana upotreba je jedan od problema, ali isto tako i umanjivanje značaja problema zbog nedostatka svesti i lekara i pacijenata da bi svaki antibiotik jednog dana mogao prestati da deluje, kaže Garstecki.

Jedna potencijalna nepredviđena posledica ako ne reagujemo je potencijalna pandemija od patogena koji se trenutno drži pod kontrolom antibioticima, objašnjava on. To uključuje sojeve bakterija kao što je Staphilococcus aureus, koji uzrokuje infekcije kože, Clostridium difficile, koji može izazvati dijareju i dovesti do sepse – po život opasne reakcije na infekciju, i Streptococcus pneumoniae, bakterija koja izaziva upalu pluća, što može dovesti do sluha. gubitak, oštećenje mozga i smrt.

„Definitivno su nam potrebne ciljane ili — precizne — antibiotske terapije, a za to su nam potrebne precizne i potpune informacije o osetljivosti na antibiotike određenog bakterijskog patogena koji izaziva infekciju“, dodaje Garstecki.

U projektu BacterOMIC, Garsteckijev tim je razvio automatizovanu mašinu za precizno testiranje za obavljanje masovnog skrininga na otpornost bakterija. Ovaj alat može poboljšati preciznu ciljanu medicinu, u kojoj se tretmani dodeljuju na osnovu osetljivosti određenog patogena.

Trenutno postoje ručne metode za skrining otpornosti na patogene, ali BacterOMIC-ov inovativni uređaj za testiranje pruža sveobuhvatne informacije o osetljivosti na antimikrobne lekove u jednom testu – donoseći uštedu u troškovima i vremenu.

Još jedna potencijalna pretnja od neadekvatnog odgovora može biti rastuće širenje virusa ili zoonotskih bakterija – pandemija SARS-CoV-2 je jedan primer.

„Ljudi se sve više mešaju u prirodnu sredinu i stvaraju uslove za širenje bolesti, na primer kroz migracije i putovanja“, objašnjava Garstecki. Klimatske promene, urbanizacija i gusto naseljenost takođe su odlična legla za nove patogene, dodaje on.

„Sada se moramo pozabaviti otpornošću na antimikrobne lekove ili bismo se u narednim godinama mogli suočiti sa novom vrstom pandemije sa ozbiljnim infekcijama otpornim na lekove koje utiču na ljude na više kontinenata“, kaže on. „Postoji jasna i hitna potreba za novim antibioticima i za bolje informisanim upravljanjem antibioticima koje se može voditi samo sveobuhvatnom dijagnostikom osetljivosti bakterijskih patogena na antibiotike.