Odluka da se obaraju baloni stavljaju u centar pažnje hobiste

Odluka da se obaraju baloni stavljaju u centar pažnje hobiste

Odluke da se ovog meseca obara više neidentifikovanih objekata iznad SAD i Kanade, skrenule su pažnju na baloniste amatere koji insistiraju da njihove kreacije ne predstavljaju pretnju, preneo je AP.

Tokom poslednje tri nedelje, američki predsednik Džo Bajden je naredio borbenim avionima da obore tri objekta otkrivena u američkom vazdušnom prostoru — za koje se sumnja da je kineski špijunski balon kod obale Južne Karoline, kao i manje neidentifikovane objekte iznad Aljaske i jezera Huron. Kanadski premijer Džastin Trudo je prošle nedelje naredio da se obori još jedan objekat iznad Jukona; američki borbeni avion je izvršio tu misiju.

Zvaničnici američke vlade tek treba da definitivno identifikuju objekte, ali je Bajden u četvrtak rekao da su to verovatno baloni povezani sa privatnim kompanijama, istraživačima vremena ili hobistima.

Tom Medlin, vlasnik podcasta za okrugli sto amatera sa sedištem u Tenesiju i sam hobi balonom, rekao je da je bio u kontaktu sa klubom iz Ilinoisa koji veruje da je objekat oboren iznad Jukona bio jedan od njihovih balona. Niko iz kluba nije odgovorio na poruke ostavljene u petak, ali Medlin je rekao da klub prati balon i da je nestao iznad Jukona istog dana kada je oboren neidentifikovani objekat.

Ovi incidenti su ostavili baloniste da se bore da brane svoj hobi. Insistiraju da njihovi baloni lete previsoko i da su premali da bi predstavljali pretnju po avione i da vladini zvaničnici preteruju.

„Špijunski balon je morao da bude oboren“, rekao je Medlin. „To je sigurno pretnja nacionalnoj bezbednosti. Onda se desilo, mislim, da se vlada malo uznemirila. Možda je reč srećna. Ne znam. Kada su ih oborili, nisu znali šta su. To je malo zabrinjavajuće.”

Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Kirbi rekao je u petak da Bajdenova administracija nije u stanju da potvrdi izveštaje da je objekat pripadao klubu iz Ilinoisa. Rekao je da ostaci tek treba da se izvuku i „svi moramo da prihvatimo mogućnost da možda nećemo moći da ih povratimo“.

Američki zvaničnici rekli su u petak da su prestali da traže krhotine sa objekta oborenog iznad jezera Huron i da nisu pronašli ništa. U toku su potraga za ostacima objekata na Aljasci i Jukonu.

Kirbi je odbacio ideju da je Bajdenova odluka da koristi rakete koje koštaju stotine hiljada dolara za obaranje najverovatnije balona koji koštaju manje od 20 dolara bila preterana reakcija.

„Apsolutno ne“, rekao je Kirbi. „S obzirom na situaciju u kojoj smo se nalazili, dostupne informacije, preporuku naših vojnih komandanata — to je bila prava stvar da se uradi u pravo vreme.

Medlin je rekao da baloni kojima trenutno leti koštaju oko 12 dolara i imaju oko 32 inča u prečniku.

Baloni nose predajnike na solarni pogon koji teže manje od 2 grama i koji emituju signal svakih 10 minuta ili tako da radio-operatori širom sveta mogu da prate lokaciju balona, rekao je on. Trenutno ima balon koji je u vazduhu 250 dana i obišao je globus 10 puta, rekao je.

Zabava je gledati kako balon kruži oko globusa i praviti male predajnike, rekao je Medlin, dodajući da su uređaji toliko mali da mu je potreban mikroskop da bi ih napravio. Nacionalna uprava za okeane i atmosferu prikupljala je podatke od radio operatera kako bi pratila obrasce vetra, rekao je on.

Baloni su toliko lagani da ih Federalna uprava za vazduhoplovstvo ne reguliše i ne zahteva od balonara da podnesu planove leta, rekao je Medlin. On naduvava svoje balone sa dovoljno vodonika da osigura da će leteti na oko 50.000 stopa. To je znatno iznad većine komercijalnih aviona, rekao je on.

Trenutni propisi objavljeni na sajtu FAA-e navode da niko ne može upravljati balonom bez posade na način koji stvara opasnost, a propisi agencije važe samo za balone koji nose nosivost veću od četiri funte.

Medlin je spekulisao da su, nakon što su američki zvaničnici otkrili sumnjivi kineski balon, podesili svoj radar da pokupe veoma male objekte. Ali baloni hobista ne predstavljaju pretnju za avione, rekao je on.

„Pratimo pravila i propise FAA“, rekao je Medlin. „Oni su stručnjaci za to da li to treba ili ne treba da se radi. Uzmite čep i bacite ga usred Tihog okeana. Da li će ga brod udariti? Verovatno ne. A da jeste, to ne bi nanelo nikakvu štetu brodu.“

Ron Meadovs je zajedno sa svojim sinom Lijem osnovao Scientific Balloon Solutions iz San Hozea. Rekao je da kompanija proizvodi balone prečnika 8 1/2 stopa za studente univerziteta i srednjih škola. Rekao je da ti baloni nose težinu od oko 10 do 20 grama, sa predajnicima veličine štapića od sladoleda. Neki baloni imaju antenu od 20 stopa (6 metara), rekao je.

On razume da vladini zvaničnici pokušavaju da zaštite ljude, rekao je, ali ne razumeju da su baloni potpuno benigni i da nema sumnje da preteruju. Mlazni motori verovatno gutaju daleko veće objekte, kao što su ptice, a većina pilota to verovatno ne bi ni znala da udare u balon, rekao je Medouz.

Rekao je da je pokušao da kontaktira Ministarstvo unutrašnje bezbednosti SAD i Ministarstvo odbrane kako bi informisao zvaničnike o balonima, ali da su njegovi pozivi otišli ​​na govornu poštu.

„Bilo bi lepo da naša vlada dobije informacije koje su im potrebne“, rekao je on.

Medouz je rekao da očekuje da će FAA nakon incidenata ovog meseca izaći sa strožim ograničenjima na balone. Rekao je da nije previše zabrinut, jer je njegov posao sa balonima sporedni posao; takođe vodi servis za popravku bazena.

„Mi se bavimo ovim (balonskim) poslom više za studente, a ne za zarađivanje novca“, rekao je on. „Ovo je za obrazovanje. Kada gradimo ove stvari, vreme koje je potrebno da ih izgradimo, možemo da napravimo više u našem svakodnevnom poslu.”

Medlin je rekao da baloni mogu dostići brzinu i do 210 km/h ako ih uhvati mlazni tok. Ali Bob Butin, instruktor letenja iz Čikaga, rekao je da je malo verovatno da takvi baloni predstavljaju veliku pretnju za avione.

Većina komercijalnih aviona leti između 25.000 i 45.000 stopa, ispod nivoa balona, rekao je on. Neki korporativni avioni penju se više od 50.000 stopa, ali na toj visini nebo je obično čisto sa vidljivošću od 20 do 40 milja, rekao je Butin.

Kirbi iz Bele kuće rekao je da su oboreni objekti putovali dovoljno nisko da predstavljaju rizik za civilne avione, ali Buten je rekao da čak i na manjim visinama mali balon ne bi zaslužio vojni udar.

„Ptice i avioni su mnogo veći problem nego što bi bio balon“, rekao je on. Čak i ako bi balon ušao u mlazni motor, „većina mlaznjaka ima dva motora, a ako izgubite jedan, tehnički je to hitan slučaj, ali ne i onaj koji znači da će se avion srušiti“, rekao je Butin.