Kako timski rad čini superbakterije smrtonosnijim

Kako timski rad čini superbakterije smrtonosnijim

Neki od najsmrtonosnijih i najotpornijih patogena na svetu sarađuju kako bi postali moćniji i zarazniji, pokazalo je novo istraživanje.

Dr Lucie Semenec i istraživači sa Univerziteta Mackuarie i Univerziteta u Njukaslu po prvi put su okarakterisali obostrano koristan odnos između Klebsiella pneumoniae i Acinetobacter baumannii, mikroorganizama odgovornih za stanja kao što su pneumonija, infekcije urinarnog trakta i infekcije krvotoka.

Zbog njihove višestruke rezistencije na lekove, ova dva ozloglašena patogena nalaze se na listi prioriteta Svetske zdravstvene organizacije zbog hitne potrebe za novim antibioticima. Ovi patogeni su najčešće prisutni kod polimikrobnih infekcija, akutnih i hroničnih bolesti izazvanih različitim kombinacijama virusa, bakterija, gljivica i parazita. Neke studije u SAD i Evropi otkrile su da oni koegzistiraju kod oko 40% svih hospitalizovanih pacijenata.

„Ovo istraživanje je značajno jer se dijagnostičkim metodama obično traži najdominantniji patogen i stoga je lečenje usmereno na to“, kaže dr Semenec.

„Novi lekovi sada mogu biti informisani u budućim istraživanjima pomoću molekularnih mehanizama koje nalazimo u ovom radu“, kaže dr Semenec.

Studija Nature Communications opisuje kako Klebsiella hrani Acinetobacter preko njegovih metaboličkih nusproizvoda. Zauzvrat, Acinetobacter štiti Klebsielu od visokih koncentracija lekova putem enzima koji razgrađuju antibiotike koje luči.

„Otkrili smo da imaju obostrano koristan odnos jedan prema drugom koji omogućava Klebsieli da preživi u koncentracijama antibiotika znatno većim nego što može sama“, kaže dr Semenec.

Glavni autor, vanredni profesor Ejmi Kejn sa Univerziteta Mekveri, kaže da istraživanje ističe hitnu potrebu za poboljšanim skriningom za mešovite infekcije u bolničkim uslovima.

„Važno je razumeti da su ove bube zajedno zaraznije, otpornije na lečenje i da se hrane jedna drugom“, kaže ona.

Studija je istraživala dva soja koja su prethodno bila koizolovana iz jedne plućne infekcije i ispitivala ih korišćenjem višestrukih mehanizama skrininga i analize, od mikroskopije do genomike i infekcija u živim organizmima. Uključio je tim istraživača sa čvorova Mackuarie Univerziteta i Univerziteta u Njukaslu.

„Radije kao da fotografišemo skulpturu iz različitih uglova kako biste mogli da je vidite u celini, zaista nam je bila potrebna kombinacija metoda da bismo razumeli ovu interakciju“, kaže dr Semenec.

Studije o infekcijama Caterpillar in vivo omogućile su istraživačima da otkriju da su ova dva patogena smrtonosnija kada se istovremeno zaraze. Ovi eksperimenti su izvedeni korišćenjem etičkog životinjskog modela Galleria mellonella (larve većeg voštanog moljca) u istraživačkom centru Mackuarie Galleria, prvom te vrste u Australiji.