Ruske snage bombarduju ukrajinski Bahmut, NATO To vidi kao početak nove ofanzive

Ruske snage bombarduju ukrajinski Bahmut, NATO To vidi kao početak nove ofanzive

Istočni ukrajinski grad Bahmut pretrpeo je u ponedeljak jaku artiljerijsku vatru, što je, kako je šef NATO-a rekao, izgledalo kao početak velike nove ruske ofanzive kako se bližila prva godišnjica rata.

Ukrajinski branioci, koji su tamo već mesecima izdržali, bili su spremni za nove kopnene napade, rekli su ukrajinski vojni zvaničnici.

Položaji u Bahmutu su utvrđeni i dozvoljeni su samo ljudi sa vojnom ulogom, rekao je zamenik komandanta bataljona. Svi civili koji bi i dalje želeli da napuste grad morali bi da se odupru nadolazećoj vatri, rekao je on.

Bahmut je glavni cilj ruskog predsednika Vladimira Putina i njegovo hvatanje bi Rusiji dalo novo uporište u regionu Donjecka i retku pobedu posle nekoliko meseci neuspeha. Donjeck i Lugansk regioni čine Donbas, industrijsko srce Ukrajine koje je sada delimično okupirano od strane Rusije koja želi potpunu kontrolu.

„… Realnost je da smo već videli početak (ruske ofanzive) jer sada vidimo šta Rusija sada radi – predsednik Putin sada radi – je da pošalje hiljade i hiljade vojnika, prihvatajući veoma visoku stopu žrtava, “, rekao je novinarima u Briselu generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Ruski napad na Bahmut predvodili su plaćenici Vagnerove grupe, koji su ostvarili male, ali stabilne dobitke. Obnovljeno rusko bombardovanje učinilo je tamošnju situaciju još zaoštrijom.

„Grad, predgrađa grada, ceo perimetar i u suštini ceo pravac Bahmut i Kostjantinovka su pod ludim, haotičnim granatiranjem“, rekao je Volodimir Nazarenko, zamenik komandanta ukrajinskog bataljona Svoboda.

Nazarenko je rekao da iako se trenutno ne vode borbe u centru grada, branioci su bili spremni da dočekaju svaki napad.

„Grad je tvrđava, svaka pozicija i svaka ulica tamo, skoro svaka zgrada je tvrđava“, rekao je on.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove trupe napredovale nekoliko kilometara duž linije fronta, ne precizirajući gde tačno.

Ukrajinska vojska prijavila je rusko granatiranje duž cele linije fronta i rekla da je 16 naselja bombardovano u blizini Bahmuta. Navodi se da su tokom proteklog dana njene snage odbile brojne napade u blizini Bahmuta, kao i napade u oblastima Harkova, Luganska i Zaporožja.

Guverner Luganska Serhii Haidai rekao je da su ruske snage napale Bilogorivku sa svih strana u ponedeljak pre zore.

Što se tiče ruske ofanzive, on je rekao: „Pripreme za ovu ofanzivu su već u toku, količina granatiranja, vazdušnih udara i napada manjih grupa je već povećana. Čekamo da započnu masovne napade 24 sata dnevno.

Rojters nije bio u mogućnosti da nezavisno proveri izveštaje sa ratišta.

Selo Časiv Jar na liniji fronta je žestoko granatirano poslednjih dana dok ruske trupe rade na preseku puteva ka gradu Bahmut.

Jedna porodica rekla je Rojtersu da je odlučila da napusti selo nakon što je projektil pao u njihovo dvorište, oštetivši krov i prozore njihove kuće.

Baka Raiisa Akusova, 75, doživela je srčani udar ubrzo nakon što je krenula u centar za evakuaciju u Dnjepru i umrla je, rekli su oni.

Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava saopštila je u ponedeljak da je od invazije 24. februara zabeležila 7.199 smrtnih slučajeva i 11.756 povređenih civila, uglavnom od granatiranja i raketnih i vazdušnih udara. Međutim, veruje se da je stvarna cifra daleko veća.

S obzirom da Ukrajina očajnički traži još oružja i municije kako bi preokrenula tok rata, ministri odbrane nekoliko zemalja NATO saveza Kijevu sastaće se u utorak u Briselu kako bi razgovarali o mogućoj daljoj vojnoj pomoći.

Ukrajina kaže da su joj potrebni borbeni avioni i rakete dugog dometa da bi se suprotstavila ofanzivi i povratila izgubljenu teritoriju.

Stoltenberg iz NATO-a je rekao da očekuje da će se na sastanku razgovarati o pitanju aviona, ali da je Ukrajini sada potrebna hitna podrška na terenu.

NATO je u ponedeljak saopštio da će povećati ciljeve za skladištenje municije jer Kijev progoreva granate mnogo brže nego što zapadne zemlje mogu da proizvedu. Godina rata u Ukrajini dovela je do iscrpljivanja savezničkih zaliha.

„Trenutna stopa trošenja municije u Ukrajini je mnogo puta veća od naše trenutne stope proizvodnje“, rekao je Stoltenberg novinarima.

Evropski diplomata je za Rojters rekao: „Ako bi se Evropa borila protiv Rusije, neke zemlje bi ostale bez municije za nekoliko dana“.

Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu prošlog 24. februara rekavši da njen sused predstavlja bezbednosnu pretnju. Kijev i Zapad kažu da ta akcija nije bila ništa drugo do otimanje zemlje.

Putinove snage nisu uspele u ranom pokušaju da zauzmu prestonicu i sukob je od tada postao rat na iscrpljivanje koji je ubio hiljade vojnika i civila i ostavio čitave gradove u ruševinama.