Kinesko energetsko preispitivanje može održati Evropu toplom

Kinesko energetsko preispitivanje može održati Evropu toplom

Energetska politika Pekinga će indirektno podržati Evropu. Ekonomski oporavak nakon Covida povećaće apetit zemlje za tečnim prirodnim gasom, za kojim Evropljani žude nakon što su izbegavali snabdevanje iz Moskve nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ipak, nastojanje Pekinga da poveća uvoz gasovoda, koristi više uglja i podstakne domaću proizvodnju gasa trebalo bi da obuzda porast kineske potražnje za tečnim gorivom 2023. To bi moglo da ublaži bol Evrope gladnoj gasa.

Godine 2021. Narodna Republika je bila najveći svetski kupac LNG-a. Ali njegove kupovine su pale za 20% na 64 miliona tona, ili 88 milijardi kubnih metara (bcm) u gasifikovanom obliku sledeće godine, kada su blokade smanjile ekonomsku aktivnost. Rast cena gasa u Evropi u međuvremenu je podstakao kineske trgovce da preusmere američke terete obezbeđene jeftinijim dugoročnim ugovorima na ratom pogođeni kontinent radi profita, što je trend koji bi se mogao nastaviti. Evropska unija je prošle godine uvezla rekordnih 131 milijardi kubnih metara LNG-a, 60 odsto više nego 2021, pokazuju podaci Kplera, piše Rojters.

Kineski ekonomski izgledi su se poboljšali nakon što je Peking u decembru naglo napustio svoju politiku nultog Covid-a. Ipak, pad nekretnina i slabljenje izvoza sugerišu da će oporavak biti manje neodoljiv nego kada je azijska zemlja prvi put ublažila ograničenja Covid-a 2021. Najveći industrijski organ Kineski savet za električnu energiju procenjuje da će potrošnja energije, ključna merila ekonomske aktivnosti, porasti za samo 6% u 2023. u odnosu na 10,3% u 2021. Zbog toga se predviđa da će kineski LNG uvoz ove godine porasti za samo 7% na 94 milijarde kubnih metara, prema provajderu podataka OilChem China, ili 14% ispod svog maksimuma iz 2021. godine.

Postoji više razloga da se veruje da ponovno otvaranje Kine neće pogoršati evropsku borbu sa gasom. Pogođen nestašicom struje 2021. godine, Peking se u velikoj meri preusmerio na ugalj, koji čini oko 60% ukupne potrošnje energije. Prošle godine, proizvodnja uglja u Kini je porasla za 9% na rekordnih 4,5 milijardi tona i očekuje se da će se dodatno povećati 2023. Vlada takođe želi da smanji oslanjanje na promenljive i skuplje kupovine LNG-a tako što će proizvoditi više gasa kod kuće i obezbediti više gasa putem gasovoda , posebno iz susedne Rusije. Prema S&P Global Commoditi Insights-u, tokovi u Kinu kroz mrežu Pover of Siberia dugu 3.000 kilometara trebalo bi da porastu na 22 milijarde kubnih metara ove godine sa 15 milijardi kubnih metara u 2022.

Dok jača sopstvenu energetsku bezbednost, Kina bi slučajno mogla pomoći da se Evropa zagreje.