Slovački premijer traži novu većinu za završetak mandata

Slovački premijer traži novu većinu za završetak mandata

Slovački premijer desnog centra Eduard Heger, koji je obavljao dužnost privremenog lica nakon što je prošlog meseca izgubio glasanje o nepoverenju, rekao je u ponedeljak da će nastojati da sastavi novu parlamentarnu većinu u narednim danima kako bi završio svoj pun četvorogodišnji mandat, preneo je Rojters.

Hegerova vlada je pala nakon što se libertarijanski koalicioni partner, Sloboda i solidarnost (SaS), povukao iz kabineta u septembru i zajedno sa nekoliko drugih vladinih poslanika okrenuo se protiv vlade na glasanju u decembru.

Predsednica Zuzana Čaputova, kao i neki političari, uključujući članove sadašnje koalicije, pozvali su da se održe izbori za sledeću godinu, ali je Heger rekao da veruje da može uspeti da formira većinu.

„Moja ambicija je da prikupim 76 glasova kako bismo mogli da nastavimo do kraja izbornog perioda“, rekao je Heger u snimljenim komentarima poslatim novinarima.

On je rekao da veruje da će njegova partija desnog centra, hrišćanska partija OLANO dobiti podršku njegovog koalicionog partnera Sme Rodina (Mi smo porodica) i da je dopirala do stranke SaS.

Ne postoji lak način da se održe prevremeni izbori pre birališta u februaru 2024. Prema sadašnjim pravilima, parlament sa 150 mesta morao bi da pronađe 90 glasova i promeni ustav kako bi omogućio da se glasanje pomeri.

SaS je uglavnom napustio vladajuću koaliciju zbog čestih sukoba sa ministrom finansija OLANO Igorom Matovićem, koji je bio primoran da napusti privremenu vladu u zamenu za podršku SaS-a budžetu za 2023. godinu u decembru.

„SaS je jasno saopštio da im je cilj da Igora Matovića izbace iz vlade. Igor Matović danas nije ministar tako da ne vidim problem ili prepreku da to podrže“, rekao je on.

Hegerov put do većine mogao bi da bude komplikovan rascepom unutar stranaka i nejasnim stavovima nezavisnih.

Referendum 21. januara mogao bi olakšati put ka vanrednim izborima, izmjenom ustava da bi bilo dovoljno samo 76 glasova u parlamentu. Ali referendum može biti nevažeći ako – kao u prethodnim slučajevima i kao što pokazuju ankete javnog mnjenja – izlaznost padne ispod praga od 50 odsto.