Studija objavljena u časopisu Nature Metabolism i koju je vodio prof. Zhai Kivei sa Šangajskog instituta za ishranu i zdravlje Kineske akademije nauka otkrila je da povećanje Lactobacillusa i njegovih metabolita nakon dijete povećava apsorpciju lipida u crevima i dovodi do brzog nakupljanja masti i gojaznost kod miševa.
Takođe je pokazalo da se ovaj efekat može sprečiti ishranom sa visokim sadržajem proteina ili specifičnim antibioticima koji inhibiraju rast intestinalnih laktobacila. Članak u kome se komentariše ovaj rad objavljen je u odeljku Vesti i pogledi Nature Metabolism.
Ograničenje u ishrani (DR), koje se često naziva dijetom, široko se koristi za smanjenje masne mase i gubitak težine ograničavanjem unosa hrane. Međutim, vraćanje težine nakon dijete je i dalje veliki problem.
U ovoj studiji, istraživači su koristili 10 dijetalnih protokola kako bi istražili efekat „hranjivanja“ nakon dijete na masnu masu kod miševa. Svi podaci su pokazali da ponovno hranjenje nakon dijete dovodi do brzog nakupljanja masne mase i gojaznosti. Dalja analiza je otkrila da su povećana apsorpcija lipida u crevima, povećan anabolizam lipida u belom masnom tkivu (VAT) i smanjena ukupna oksidacija lipida glavni uzroci povećanja masne mase nakon dijete.
Da bi identifikovali potencijalne dijetetske intervencije za sprečavanje povećanja masne mase nakon dijete, istraživači su hranili miševe ili ishranom sa visokim sadržajem proteina, ishranom sa niskim sadržajem proteina ili ishranom sa normalnim proteinima dopunjenom esencijalnim aminokiselinama tokom faze nakon dijete.
Rezultati su pokazali da dijeta sa visokim sadržajem proteina sprečava brzo nakupljanje masne mase i gojaznost, pa čak i delimično održava gubitak masti izazvan dijetom. Eksperimenti sa hranjenjem u paru koji su uključivali ishranu jednakih kalorija sa normalnim proteinima ili dijetom sa visokim sadržajem masti pokazali su da je sastav ishrane važniji od unosa kalorija u blokiranju povećanja masne mase nakon dijete.
Dalji testovi su takođe otkrili da je dijeta sa visokim sadržajem proteina nakon dijete smanjila nivoe žučnih kiselina u crevima i serumu, oslabila apsorpciju lipida u crevima, smanjila anabolizam lipida u VAT i povećala ukupnu oksidaciju lipida.
Istraživači su zatim analizirali sastav crevne mikrobiote i otkrili da je ponovno hranjenje normalnom proteinskom ishranom nakon dijete dramatično povećalo obilje Lactobacillusa za oko 50%, a ovo povećanje je značajno potisnuto kada se koristi ishrana sa visokim sadržajem proteina.
Bakterija Lactobacillus je izolovana i identifikovana kao Lam-1, koja je veoma osetljiva na penicilin. Istraživači su otkrili da je tretman miševa penicilinom značajno inhibirao rast Lam-1, oslabio apsorpciju lipida u crevima, smanjio unos masnih kiselina u VAT i smanjio akumulaciju telesne masti nakon dijete.
Testovi na miševima bez klica (GF), gnotobiotičkim (GB) i bez specifičnih patogena (SPF) pokazali su, s druge strane, da suplementacija sa Lam-1 ili njegovim metabolitima značajno poboljšava apsorpciju lipida u crevima, povećava unos masnih kiselina u VAT i dovelo do povećanja masne mase i gojaznosti.
Ova studija pokazuje da ponovno hranjenje nakon DR doprinosi razvoju gojaznosti i pruža važne životinjske modele za istraživanje gojaznosti. Takođe sugeriše da je upotreba dijete sa visokim sadržajem proteina ili antibiotika za ciljanje laktobacila i inhibiranje apsorpcije lipida u crevima verovatno efikasna strategija za sprečavanje gojaznosti nakon dijete.
