NASA-ina raketa Artemis počinje da se puni gorivom

NASA-ina raketa Artemis počinje da se puni gorivom

Zemaljski timovi u svemirskom centru Kenedi počeli su u utorak da dopunjuju NASA-inu visoku raketu za let na mesec sledeće generacije za njeno debitantsko lansiranje, let kojim je započeo program američke svemirske agencije Artemis 50 godina nakon poslednje Apolo lunarne misije.

32 sprata visoka raketa Space Launch Sistem (SLS) trebalo je da poleti sa Kejp Kanaverala na Floridi u sredu u 1:04 EST (06:04 GMT) kako bi svoju kapsulu Orion poslala na 25-dnevno putovanje oko Meseca i nazad bez astronauta.

Menadžeri NASA-e u ponedeljak su dali „dozvolu“ da nastave sa pripremama za let nakon 10 nedelja opterećenih višestrukim inženjerskim poteškoćama, uzastopnim uraganima i dva izleta koja su svemirsku letelicu izbacila iz hangara do lansirne rampe.

Pokušaji lansiranja 29. avgusta i 3. septembra prekinuti su zbog curenja goriva i drugih tehničkih problema koje je NASA od tada rešila. Dok je prošle nedelje bila usidrena za svoju lansirnu rampu, raketa je pretrpela žestoke vetrove i kišu od uragana Nikol, što je primoralo da let bude odložen za dva dana.

Inspekcije su nakon toga otkrile da je oluja otkinula traku ultra tankog zaptivača sa spoljašnjosti Oriona, ali zvaničnici NASA-e su u ponedeljak rekli da je šteta mala i da predstavlja zanemarljiv rizik za misiju, čak i ako se više olabavilo tokom lansiranja.

Vreme je uvek faktor van NASA-ine kontrole. Najnovija prognoza predviđa 80% šanse za povoljne uslove tokom dvosatnog lansiranja u sredu, saopštila je NASA.

U utorak popodne, lansirni timovi započeli su dug i delikatan proces punjenja rezervoara goriva u jezgru rakete sa nekoliko stotina hiljada galona super-hlađenog tečnog kiseonika i tečnog vodoničnog goriva.

Nazvana Artemis I, misija označava prvi let SLS rakete i kapsule Orion zajedno, koju su izgradili Boeing Co i Lockheed Martin Corp, po ugovoru sa NASA-om.

Nazvana po drevnoj grčkoj boginji lova – i Apolonovoj sestri bliznakinji – Artemida ima za cilj da vrati astronaute na površinu Meseca već 2025. godine.

Dvanaest astronauta hodalo je po Mesecu tokom šest Apolo misija od 1969. do 1972. godine, jedinih svemirskih letova koji su još uvek postavili ljude na površinu Meseca. Ali Apolo, rođen iz američko-sovjetske svemirske trke iz doba hladnog rata, bio je manje vođen nauke od Artemide.

Program mladog meseca angažovao je komercijalne partnere kao što su SpaceKs Elona Maska i svemirske agencije Evrope, Kanade i Japana da na kraju uspostave dugoročnu lunarnu bazu kao odskočnu dasku za još ambicioznija putovanja ljudi na Mars.

Spuštanje svemirske letelice SLS-Orion sa zemlje je ključni prvi korak. Njegovo prvo putovanje ima za cilj da prođe vozilo kroz rigorozni probni let, pomerajući granice dizajna kako bi dokazao da je svemirska letelica pogodna za letenje astronauta.

Ako misija uspe, let Artemis II sa posadom oko Meseca i nazad mogao bi da dođe već 2024. godine, nakon čega bi za nekoliko godina usledilo prvo sletanje astronauta na Mesecu, od kojih je jedna bila žena, sa Artemisom III.