Đukanović vratio parlamentu Zakon o predsedniku

Đukanović vratio parlamentu Zakon o predsedniku

Predsednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini Zakon o predsedniku na ponovno odlučivanje.

Izmena Zakona o predsedniku usvojena je na sednici parlamenta 2. novembra glasovima 41 poslanika, a na predlog Demokratskog fronta.

Saopštenje povodom ove odluke predsednika države portalu RTCG dostavio je Đukanovićev savetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić.

„Na trećoj sednici drugog redovnog jesenjeg zasedanja u 2022. godini, 2. novembra 2022. godine, donet je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o Predsedniku Crne Gore, glasovima 41 poslanika. Predsedniku Crne Gore ovaj zakon dostavljen je u četvrtak, 3. novembra u 13 časova. Narednoga dana, nakon što se upoznao sa formom i sadržinom Zakona, podrobno analizirajući njegova sporna rešenja, predsednik Đukanović odlučio je, saglasno članu 94 stav jedan Ustava Crne Gore, da vrati Zakon o izmenama i dopunama Zakona o predsedniku Crne Gore na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore“, naveo je Bastijančić.

Dopis predsednika Crne Gore dostavljen je danas predsednici Skupštine.

„Kojim je ukazao da bi se potencijalnim proglašavanjem ovog zakona, stupanjem na snagu istog i postupanjem Predsednika Crne Gore saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu Države, pod okriljem međuinstitucionalne nomotehničke kontaminacije i konfuzije ustavnih nadležnosti najvažnijih državnih organa, koji zasnivaju svoj legitimitet vlasti na volji građana iskazanoj kroz odvojene izborne procese održane u određenim vremenskim intervalima po ustanovljenim i pouzdanim procedurama“, naveo je Bastijančić.

Dalje navodeći razloge vraćanja Zakona Skupštini na ponovno odlučivanje, predsednik Crne Gore je konstatovao da bi se stvorile očito nedemokratske pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra kakvo je princip podele vlasti zasnovan na ravnoteži i međusobnoj kontroli, „a ne na uzurpaciji jednog dela izvršne vlasti čiji je nosilac predsednik Crne Gore, i to od strane Skupštine Crne Gore kao najvišeg doma državnih legislativnih aktivnosti, čemu bi se, inače, u konačnom pristupilo predmetnim zakonskim inženjeringom“.