Šef ukrajinske elektroenergetike kaže da su ostali bez opreme za popravku štete

Šef ukrajinske elektroenergetike kaže da su ostali bez opreme za popravku štete

Najveća ukrajinska privatna elektroprivreda, DTEK Holding, saopštila je u ponedeljak da je ostala bez opreme potrebne za popravku štete koju su naneli ruski napadi. Najnovija runda raketnih udara izazvala je delimične nestanke struje u Kijevu i nekoliko drugih gradova.

„Nažalost, već smo potrošili zalihe opreme koju smo imali u skladištima nakon prva dva talasa neprijateljskih napada koji su se dešavali od 10. oktobra“, rekao je izvršni direktor DTEK-a Dmitrij Saharuk ukrajinskim medijima.

Saharuk je dodao da je DTEK uspeo da kupi neke rezervne delove po ceni od „stotina miliona dolara“ i da sada „radi na tome kako da ih kupi ili dobije od naših partnera“.

Ukrajinska električna mreža koristi opremu sovjetskog standarda koja nije kompatibilna sa delovima sa Zapada i koja se teško može nabaviti van Rusije. DTEK, u vlasništvu oligarha Rinata Ahmetova, predstavlja trećinu tržišta električne energije u zemlji preko elektrana na ugalj.

Još jedan talas raketa pogodio je u ponedeljak Kijev, Harkov, Čerkasi i Vinicu. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je oko 350.000 stanova bez struje, dok je vodosnabdevanje poremećeno u oko 80 odsto grada. Metro sistem u Harkovu je bio van mreže.

Ukrajinski operater električne mreže Ukrenergi uveo je stalne isključenje struje u mnogim regionima, moleći stanovništvo da smanji potrošnju električne energije kako bi se izbegao „potpuni kolaps“.

Rusija je počela da gađa električnu mrežu Ukrajine 10. oktobra. Predsednik Vladimir Putin objasnio je promenu taktike rekavši da je Kijev izveo „sabotažne“ napade na rusku infrastrukturu, uključujući nuklearne elektrane. Samoubilački napad 8. oktobra koji je oštetio Krimski most bio je poslednja kap, rekao je ruski predsednik.

Moskva je poslala trupe u Ukrajinu 24. februara, navodeći kao razlog neuspeh Kijeva da primeni sporazume iz Minska, čiji je cilj da regionima Donjecka i Luganska da poseban status u okviru ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Nemačke i Francuske, prvi put su potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsednik Pjotr Porošenko je od tada priznao da je glavni cilj Kijeva bio da iskoristi prekid vatre da kupi vreme i „stvori moćne oružane snage“.

U februaru 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao nezavisne države i zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti nijednom zapadnom vojnom bloku. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana.