Berlinski dirigent Petrenko: Mi više nikome nismo potrebni

Berlinski dirigent Petrenko: Mi više nikome nismo potrebni

Kiril Petrenko se setio proleća 2020. godine, kada je njegova prva sezona kao šef-dirigent Berlinske filharmonije naglo prekinuta zbog pandemije koronavirusa, preneo je Asošijeted pres.

„Svi smo bili veoma uništeni jer smo u određenom trenutku mislili da više nikome nismo potrebni“, rekao je on. „Njihov život se nastavlja. Koncertne sale su zatvorene. Pozorišta su zatvorena. Neki ljudi rade svoj posao, ali mi sedimo kod kuće.”

Javni nastupi su obustavljeni 12. marta 2020. Kada su koncerti nastavljeni sa kamernim orkestrom u praznoj berlinskoj filharmoniji tog 1. maja uz digitalni fid, Petrenko je to uporedio sa onim kada je Glen Guld napustio klavir uživo i povukao se u studio za snimanje.

Redovni nastupi pred punom publikom nisu se vraćali sve do maja 2022.

„Onda još jednom malo razumemo šta je naša profesija, zbog komunikacije“, rekao je Petrenko tokom Zoom intervjua za američke medije u ponedeljak. „Nije samo muziciranje, to je pravljenje muzike pred nekim ili za nekoga ili da pružimo naše znanje, ali i da promenimo nekoga ko je trenutno u ovoj prostoriji, to je ono što je toliko nedostajalo.

Petrenko će predvoditi Berlinsku filharmoniju na njihovoj prvoj turneji po SAD posle šest godina. Diriguje Malerovom Sedmom simfonijom u Karnegi holu 10. i 12. novembra, a u sredini ima koncert sa „Unstuck“ Endrua Normana, Mocartovim Violinskim koncertom br. 1 sa solistom Noom Bendiks-Balglijem i Korngoldovom simfonijom u F-oštri. Turneja uključuje Maler u Čikagu (16. novembar); En Arbor, Mičigen (19. novembar); i Napulj, Florida (22. novembar); a drugi program u Bostonu (13. novembar), An Arboru (18. novembar) i Napulju (21. novembar).

Orkestar je odsvirao 74 Karnegijeva koncerta, počevši od svoje prve turneje po SAD 1955. U Njujork se vraća prvi put od 2016. godine.

Više od 30 muzičara učestvovaće u edukaciji, rekao je direktor Horn Stefan Dohr, uključujući majstorske časove, sesije pitanja i odgovora sa nastavnicima, razgovore sa učenicima i kamerne koncerte u školama, radio VKKSR će prenositi nastup 10. novembra. Kao deo turneje, grupa za podršku Američkog kruga biće pokrenuta dok je u Karnegiju.

„Cilj nam je da izgradimo američku porodicu prijatelja i donatora za orkestar“, rekla je Andrea Zietzschmann, koja je postala generalni direktor orkestra za sezonu 2017-18.

Petrenko je četvrti šef-dirigent Berlina u sedam decenija. Sada ima 50 godina, rođen je u Omsku, tada u sastavu Sovjetskog Saveza, 1972. godine, a njegova porodica se preselila u Austriju kada je imao 18 godina. Nakon što je studirao klavir, dirigovao je u Bečkoj Volksoperi od 1997. do 1999. godine, bio je muzički direktor Nemačko državno pozorište Majninger od 1999-02 i proveo je pet godina kao muzički direktor berlinske Komiše opere.

Petrenko je prvi gost dirigovao Berlinom 2006. godine, a deceniju kasnije bio je angažovan kao muzički direktor za sezonu 2019-20. Preuzeo je orkestar natopljen rezonantnim i netaknutim zvukom.

„Berlinska filharmonija je najposebniji orkestar na svetu. Dirigentu je potrebno malo vremena da zvučno transformiše takav orkestar u ono što dirigent zamišlja“, rekao je Petrenko. „Berlinska filharmonija pre svega uvek treba da zvuči kao Berlinska filharmonija. Ne želim da kršim neke tradicije. Neki prirodni zvuci upravo dolaze iz ovog orkestra. Voleo bih da imam, da tako kažem, svoj pečat na tome. I to je pre svega zasnovano na lepom, ogromnom i providnom zvuku žica.”

Njegov cilj je da kombinuje drvene duvače, mesing i udaraljke kako bi stvorio zvuk koji je „velik, providan i lagan“. Kaže da bi trebalo da bude drugačije kod Debisija nego kod Bramsa, dok će istovremeno orkestar precizirati veze sa nemačkom i austrijskom tradicijom Mocarta, Bramsa, Riharda Štrausa, Malera i Šuberta.

„Ova vrsta posla će trajati još najmanje pet ili šest godina“, rekao je on. „Tada možemo da razgovaramo o tome šta se dogodilo, šta se promenilo, šta smo sačuvali, šta bismo želeli da postignemo, šta bismo želeli da transformišemo, šta bismo želeli da ponovo razvijemo.