Libanski poslanik: Rat u Ukrajini ubrzao sporazum o granici sa Izraelom

Libanski poslanik: Rat u Ukrajini ubrzao sporazum o granici sa Izraelom

BEJRUT – Rat u Ukrajini i rastuća potražnja za prirodnim gasom širom sveta pomogli su da se ubrza sporazum o pomorskoj granici između Libana i Izraela uz posredovanje SAD, izjavio je u ponedeljak istaknuti libanski zakonodavac u savezu sa militantnom grupom Hezbolah. Očekuje se da će sporazum pomoći u uspostavljanju stabilnosti u istočnom Mediteranu, preneo je Asošijeted pres.

Gebran Bassil, koji je pod sankcijama SAD, takođe je rekao Asošiejted presu u intervjuu u svojoj kancelariji da bi „bio lud čin“ ako privremeni premijer Najib Mikati ne formira novu vladu pre šestogodišnjeg mandata Predsednik Mišel Aun završava 31. oktobra. Nesuglasice između Auna i Mikatija odložile su formiranje nove vlade od 15. maja, posle parlamentarnih izbora. Od tada je vlada bila u svojstvu privremene.

Parlament nije uspeo tokom dve sednice poslednjih nedelja da izabere predsednika i malo je verovatno da će novi šef države biti izglasan na najvišem mestu u zemlji pre isteka Aounovog mandata, ostavljajući zemlju bez predsednika.

Basil je Aounov zet i na čelu je hrišćanskog nacionalističkog Slobodnog patriotskog pokreta koji je osnovao predsednik i tek treba da podrži kandidata. Basil, koji predvodi 21-člani parlamentarni blok u 128-članom parlamentu, rekao je da, uprkos medijskim izvještajima, ne vidi sebe kao kandidata.

„Ne treba nam, pored naše finansijske i ekonomske krize, politička kriza koja cepa ljude oko toga kako da se nose sa vladom“, rekao je Basil o mogućnosti da vlada preuzme vlast nakon što Aun napusti funkciju. On je dodao da će neformiranje vlade dovesti do „ustavnog haosa“.

„Nećemo prihvatiti da takva vlada upravlja državom. Ovo je kabinet koji nije dobio glasanje o poverenju i kome nedostaje ustavni legitimitet“, rekao je Basil.

Izrael i Liban su prihvatili sporazum o morskoj granici uz posredovanje SAD nakon višemesečnih pregovora, a očekuje se da će do kraja meseca biti održana ceremonija potpisivanja duž granice dve zemlje.

„Iako ovaj sporazum nije proces normalizacije sa Izraelom, ali nam pomaže, znate, da obnovimo više stabilnosti u regionu gde treba da privučemo investitore“, rekao je Basil. Liban je u zagrljaju svoje najgore ekonomske i finansijske krize u svojoj modernoj istoriji.

U julu je izraelska vojska oborila tri nenaoružana drona koja pripadaju libanskoj militantnoj grupi Hezbolah koju podržava Iran, koja je letela iznad polja Kariš. U to vreme, Liban je rekao da se nalazi u spornoj oblasti. Lider Hezbolaha izdao je upozorenja Izraelu zbog pomorskog spora, rekavši da će „svaka ruka“ koja posegne za krađu libanskog bogatstva „biti odsečena“.

„Mislim da je jednačina koja je uspostavljena sa snagom ili snagom Hezbolaha i pretnjom da se ona upotrebi ono što je pomoglo“, rekao je Basil o teško naoružanoj grupi koja se borila protiv Izraela nerešeno 2006.

Liban se nada da će demarkacija pomorskih granica utrti put za istraživanje gasa kako bi se izvukao iz njegove iscrpljujuće ekonomske krize, dok Izrael želi da eksploatiše rezerve gasa i nada se da će sporazum smanjiti rizik od rata sa Hezbolahom.

Basil, bivši ministar energetike, rekao je da bi sporazum sa Izraelom trebalo da dovede do toga da Liban započne pregovore sa Sirijom za rešavanje spora od više od 900 kvadratnih kilometara (347 kvadratnih milja) između dve zemlje, kao i reviziju pomorskih granica Bejruta sa ostrvom Kipar.

„To je doba gasa i Liban ne bi trebalo da bude van njega“, rekao je Basil, dodajući da je potražnja za gasom širom sveta izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu od kraja februara pomogla da se sporazum zaključi.

„Imali smo garancije, jasno, od SAD, a takođe i od Francuske i Totala da će, kada se ovo uradi… Total kao blok operater ponovo pokrenuti svoje naftne aktivnosti na moru Libana“, rekao je Basil. On je mislio na francuskog naftnog giganta Total koji se nada da će početi bušenje u bloku broj 9 duž granice nakon potpisivanja sporazuma.

U 2017, Liban je odobrio licence međunarodnom konzorcijumu, uključujući francuski Total, italijanski ENI i ruski Novatek, da nastavi sa razvojem nafte i gasa na moru za dva od 10 blokova u Sredozemnom moru. Novatek se nedavno povukao, a zvaničnici, uključujući ministra energetike Valida Fajada, rekli su da je Katar zainteresovan da popuni tu prazninu.

Basil, koji je služio kao libanski ministar spoljnih poslova i telekomunikacija, rekao je da su ga SAD sankcionisale 2020. godine zbog savezništva sa Hezbolahom, koji je Vašington proglasio terorističkom organizacijom.

Odredba američke vlade, prema Zakonu Magnitskog iz 2012, kaže da je Basil bio „na čelu korupcije“ u Libanu, da je bio umešan u „proneveru državne imovine“ i „eksproprijaciju privatne imovine radi lične koristi“.

Basil je tokom intervjua rekao da se žali na slučaj u SAD tako što će kontaktirati Ministarstvo finansija zahtevajući da se detalji njegovog dosijea objave.