Pašović: U medijima jezik neprihvatljiv i za ulicu

Pašović: U medijima jezik neprihvatljiv i za ulicu

Reditelj Haris Pašović povodom dešavanja u Beogradu i protesta posle intervjua u Informeru sa serijskim silovateljem, izjavio je da su mediji interfejs sa svim ljudima – i sa mladim i starim, bolesnim i zdravim, te da razume da je velika konkurencija i da je potrebno da se izbore za prostor, gledanost, čitanost i reklame ali da je ponekad to vrlo agresivno i „napada“. Ističe i da ima dosta medija koji su promenili javni jezik, da je u javnost uveden takav jezik koji je neprihvatljiv i na ulici, a kamoli u javnom mediju, piše N1.

To, kako kaže Pašović za Newsnight N1, slušaju mladi ljudi i deca, to se prenosi na socijalne mreže koje generišu novi talas tog jezika i agresije. „Živimo u tom agresivnom društvu, a morali bi da se više poštujemo i da čujemo glas i ugroženih ljudi, ali i onih koji to nisu“.

Dodaje i da živimo u vremenu u kom je nasilje svake vrste, a pogotovo seksualno nasilje tako izrazito uznemirujuće i zastrašujuće. „Odmah se meni to stopilo sa velikim protestom žena u Iranu koje trpe drugu vrstu nasilja – totalitarnog, od strane religije, države, totalitarne policije“, dodaje.

„Ovde je opet krenulo sa tim…Stvarno možda nije bila namera loša, ali je loš rezultat s tim intervjuom. Moramo svi zajedno to pitanje ozbiljno da shvatimo, da zaštitimo jedni druge“, rekao je Pašović.

On podseća da su žene na radnom mestu, i kada su same u raznim situacijama, izložene nasilju i da se umetnici, mediji, ali i celo društvo moraju boriti protiv toga.

Upitan kako u društvu u kom se sve manje poštuju civilzacijske vrednosti i solidarnost, a u kom su sve veći poslovni izazovi, postići da se ta agresivnost smanji, reditelj kaže:

„Latinska poslovica kaže – ‘Seti se smrti’. Prolaznost je tu oko nas, postoji i izreka tu kod nas na Balkanu – bliža je smrt od kragne košulje. Živimo u kratkom životu, krhkom životu i ne bih voleo da ja budem agrsivan i ljut prema vama i onda da ustanem i padnem (ja sam imao infarkt – to jedna sekunda) i ne bih voleo da zadnji minuti mog života budu agresija i nešto što ne pripada meni“.

Nisam religiozan, ne bojim se šta će biti posle, ali iz etičkih i estetičkih razloga – zašto moj život da bude obeležen agresijom i nervozom, pita Pašović.

Povodom protesta u Iranu, kaže da je u pitanju nesvakidašnji trenutak da žene dignu glas što je dokaz da ne može nasilje beskonačno da traje. „To je kao pretis lonac, u jednom trenutku eksplodira. Tačno je da je uvek upitno da li protest može nešto da donese, ali ponekad donese, ponekad u manje dramatičnoj formi država to čuje, ponekad u veoma dramatičnoj – o to nisu ni u Iranu mogli da se ogluše“.

Kaže da se takvi protesti dešavaju kada više ljudi nemaju gde i šta da izgube.

Na pitanje učimo li išta iz svih tih drama, Pašović navodi da ima ljudi koji uče i onih koji ne nauče.

Ono što umetnost može da uradi je da nekako pomogne gledaocu da posveti malo vreme sebi, istakao je on i podsetio da se u Beogradskom dramskom u njegovoj režiji rade dva komada Čehova i da je vrlo zanimljivo kako mladi glumci 120 godina nakon što je Čehov napisao ta dela na to gledaju.

Činjenica jeste, dodaje, da ne može umetnost da zaustavi rat u Ukrajini, da promeni politiku prema ženama u Iranu, spreči nekog da svašta piše u novinama, ali može da pomogne čoveku da se oseća sigurnije, plemenitije i više u svojoj koži.

„To je ono što je naš zadatak, mi smo kao neki doktori – plaćeni smo da govorimo istinu. Kad dođete u pozorište, očekujete da govorimo istinu i to na zanimljiv način“, rekao je Pašović.

Upitan koliko je za umetnike izazov odnos prema ruskoj kulturi u vreme rata u Ukrajini, on kaže da

izvođenje Čehova nema nikakve veze sa ratom. Podseća i da umetnici u Rusiji danas žive u teškim okolnositma, kao i da je spisateljica Marina Davidova na otvaranju Bitefa poručila da je najveća žrtva pored ukrajinske i ruska kultura.

Ruski klasici i kultura – to je nešto na čemu smo odrasli, kao i na Šekspiru, i što je večno i danas govori i snažnije nego pre, kaže.

O samom Bitefu rekao je da je izvanredan, da je Ivan Medenica napravio dobar festival, doveo i međunarodne umetnike najvećeg ranga, ali i regionalne i iz Srbije.

Pošto je žiriju za rediteljsku nagradu, kaže da će odabir laureata biti težak posao.

Pašović je komentarisao i nedeljne izbore u BiH i na pitanje da li očekuje dramu, odgovara da drama traje već kroz kampanju. „Mislim da je veliko pitanje, nadam se da će ljudi u BiH imati dovoljno mudrosti da u onome što je ponuđeno, izaberu ono što im se čini najbolje“, istakao je.

„Verujem u budućnost i BiH i Balkana koja je zajednička, do kraja sam multikulturalan i smatram da je to budućnost i Balkana i BiH. Pitanje je samo da li ćemo teže ili lakše preživeti do te tačke multikulturalnosti“, zaključio je Pašović.