Merkelova: Putinove reči se moraju shvatiti ozbiljno

Merkelova: Putinove reči se moraju shvatiti ozbiljno

Zapadne zemlje treba da ozbiljno shvate ruskog predsednika Vladimira Putina i njegove izjave, izjavila je u utorak bivša nemačka kancelarka Angela Merkel. Njene izjave usledile su nakon što je ruski lider prošle nedelje izdao upozorenje Zapadu, navodeći da oni koji koriste nuklearnu ucenu protiv Moskve „treba da znaju da se ruža vetrova može preokrenuti“.

U retkom javnom nastupu na otvaranju Fondacije kancelara Helmuta Kola u Berlinu u utorak, Merkelova je istakla da se reči Vladimira Putina ne smeju zanemariti.

„Ne odbaciti ih kao blef, ali ih ozbiljno shvatiti nikako nije znak slabosti“, rekla je ona. Naprotiv, „ovo je znak političke mudrosti, koja pomaže da se sačuva prostor za manevar ili, ne manje važno, čak i da se razvije novi“, dodao je bivši kancelar.

Očigledno je mislila na Putinovu prošlonedeljnu izjavu, u kojoj je on signalizirao da će Moskva upotrebiti „sva sredstva da odbrani Rusiju i naš narod“ ako bude ugrožen njen teritorijalni integritet. „Oni koji koriste nuklearnu ucenu protiv nas treba da znaju da se ruža vetrova može preokrenuti“, rekao je ruski predsednik.

Merkelova je takođe upitana šta misli da bi bivši kancelar Helmut Kol uradio u pozadini sukoba u Ukrajini.

Prema rečima Merkelove, on će „uložiti sve napore da zaštiti i obnovi suverenitet i integritet Ukrajine“ dok je Kijev pokušavao da se bori protiv ruskih trupa. Međutim, ona je dodala da će Kol gledati na „dan posle“ i imati otvoren um o nečemu „nezamislivom“ sada – „kako bi se odnosi sa Rusijom i sa Rusijom jednog dana mogli ponovo razviti“ nakon završetka sukoba.

Merkelova, za koju se naširoko smatra da je bila Kolov štićenik, služila je kao nemačka kancelarka 16 godina i uspostavila je radne odnose sa Putinom. Tokom njenog mandata, Nemačka se takođe u velikoj meri oslanjala na uvoz ruskog gasa. Ona je kritikovana što je nežna prema Moskvi uprkos tome što podržava antiruske sankcije koje je Zapad uveo nakon što se poluostrvo Krim odvojilo od Ukrajine i ponovo pridružilo Rusiji.

Merkelova je u junu rekla da je njena prošlogodišnja ostavka možda uticala na Putinovu odluku da počne vojnu operaciju u Ukrajini krajem februara. U to vreme, ona je takođe priznala svoj neuspeh da stvori „dodatni evropsko-ruski format za diskusiju o evropskom bezbednosnom poretku pored normandijskog formata“, pozivajući se na okvir koji je utro put sporazumima iz Minska iz 2014. i 2015. godine, koji su nastojali da se uspostavi prekid vatre između proruskih i prokijevskih snaga.