Kada gledamo u zvezde, obično nas ne pokreće žudnja za dalekim dubinama svemira. Kada gledamo tamo, zaista se osvrćemo na sebe. Pokušavamo da shvatimo svoje mesto u nezamislivom prostranstvu univerzuma.
Kategorija: Nauka
Govor bez glasnih žica, zahvaljujući novom nosivom uređaju uz pomoć veštačke inteligencije
Ljudima sa poremećajima glasa, uključujući one sa patološkim stanjem glasnih žica ili koji se oporavljaju od operacija raka larinksa, često je teško ili nemoguće govoriti. To bi se uskoro moglo promeniti.
Brazilska vakcina protiv denga groznice sa jednom dozom mogla bi pomoći u borbi protiv groznice
Denga, uzrokovana virusom koji se prenosi ubodom ženke komarca Aedes aegipti i, u manjoj meri, komarca Aedes albopictus, je akutna bolest koju karakteriše uglavnom visoka temperatura, bolovi u telu i crvenilo kože.
Otkriven ključni mehanizam otpornosti limfoma na terapiju: Nada za pacijente sa rekurentnim bolestima
Istraživači sa Univerziteta Viskonsin-Madison su nedavno otkrili ključni proces koji doprinosi otpornosti određenih tipova limfoma na standardne terapije. Ova otkrića predstavljaju značajan korak ka razumevanju mehanizama otpornosti i mogu pružiti nadu pacijentima koji su suočeni sa recidivima bolesti. Evo detaljnog pregleda istraživanja i njegovih implikacija:
Višestruki procesi oblikuju ekološku jedinstvenost biljaka u šumama severoistočne Kine
U studiji objavljenoj u Journal of Biogeography, naučnici sa Instituta za primenjenu ekologiju Kineske akademije nauka bacili su svetlo na razumevanje pokretačkih mehanizama jedinstvenosti sastava biljnih vrsta u različitim životnim oblicima.
Istraživači analiziraju koliko vode je uskladišteno u snegu
Teški snežni pokrivač je zabavan za skijaše i sanjkaše, a takođe deluje kao rezervoar za skladištenje na otvorenom koji se topi da bi obezbedio vodu za piće, navodnjavanje i druge svrhe tokom sušnih meseci.
Ebola: Naučnici otkrivaju novi način na koji se replicira
Naučnici u Kanadi i SAD otkrili su novi način na koji se ebola – često smrtonosni virus koji pogađa ljude uglavnom u podsaharskoj Africi – reprodukuje u telu.
Naučnici su pronašli stotine jedinstvenih vrsta u najnovijoj i najugroženijoj ekoregiji Afrike
Posle dve decenije bioloških istraživanja i preko 30 naučnih ekspedicija, revolucionarna istraživanja u južnoj Africi otkrila su bogatstvo prethodno nedokumentovanog biodiverziteta u novopriznatoj ekoregiji.
Napredak u lečenju višestrukog mijeloma
Mart je mesec svesti o mijelomu. Multipli mijelom je rak krvi koji se najčešće javlja kod ljudi starijih od 45 godina. To je drugi najčešći rak krvi i najčešći rak krvi kod crnaca.
Stimulacija mozga daje obećavajuće rezultate u lečenju zavisnosti od droga
Danas se neurostimulacija koristi za lečenje raznih ljudskih poremećaja, uključujući Parkinsonovu bolest, tremor, opsesivno-kompulzivni poremećaj i Touretteov sindrom. Neurohirurg sa klinike Mejo i njegove kolege veruju da je jedan oblik tog lečenja, nazvan duboka moždana stimulacija (DBS), spreman da reši jedan od najvećih izazova javnog zdravlja: zavisnost od droga.
Studija otkriva da zemljišta koja se koriste za ispašu mogu pogoršati ili pomoći klimatskim promenama
Kada je reč o globalnim klimatskim promenama, ispaša stoke može biti ili blagoslov ili prokletstvo, prema novoj studiji, koja nudi naznake kako da se razlikuje.
Kako je društveno ponašanje kodirano u mozgu majmuna tokom svakodnevnih zadataka
Tim neuronaučnika sa Univerziteta u Pensilvaniji je po prvi put primetio kako je društveno ponašanje kodirano u mozgu kada majmuni rade normalne, svakodnevne stvari umesto da sede u laboratorijskom okruženju.
Novi pristup tkivnom inženjeringu poboljšava formiranje krvnih sudova kod pacova
Gubitak velike količine mekog tkiva usled povrede ili raka može zahtevati rekonstruktivnu operaciju. Ove operacije se obično oslanjaju na strukturni okvir koji drži ćelije ili tkiva zajedno napravljene od hidrogelova ili drugih biomaterijala koji pružaju podršku za rast novih krvnih sudova. Ali kada su ovi okviri napravljeni od masivnih hidrogelova, oni imaju nekoliko ograničenja koja mogu dovesti do sporog i neorganizovanog rasta krvnih sudova, što dovodi do loših ishoda pacijenata.
Nova studija pokazuje kako mozak pretvara motivaciju u ciljno orijentisano ponašanje
Glad može pokrenuti motivaciono stanje koje vodi životinju ka uspešnom traganju za ciljem – traženju i pronalaženju hrane.
Abnormalna struktura mozga identifikovana kod dece sa jezičkim problemima u razvoju
Rigorozna analiza brojnih studija zaključuje da je deo mozga koji je tradicionalno povezan sa kretanjem abnormalan kod dece sa smetnjama u razvoju jezika, prema neuronaučnicima Medicinskog centra Univerziteta Džordžtaun. Ovo otkriće ima potencijal da poboljša i dijagnozu i lečenje jezičkih poteškoća.
Nova studija otkriva napredak u razumevanju terapija stimulacije mozga
Po prvi put, istraživači na Univerzitetu Minesota Tvin Cities pokazali su da neinvazivna moždana stimulacija može da promeni specifičan moždani mehanizam koji je direktno povezan sa ljudskim ponašanjem. Ovo je veliki korak napred za otkrivanje novih terapija za lečenje moždanih poremećaja kao što su šizofrenija, depresija, Alchajmerova bolest i Parkinsonova bolest.
Novootkriveni receptor utiče na razvoj creva kod voćnih mušica
Adhezioni GPCR su grupa receptora vezanih za G protein koji su povezani sa mnogim telesnim funkcijama i bolestima kod ljudi. Naučnici sa Univerziteta u Lajpcigu otkrili su novi receptor – koji su nazvali „majo“ – i otkrili da utiče na razvoj tankog creva i funkcije srca kod voćnih mušica, te da ovi fenomeni mogu biti relevantni i za ljude.
Inženjeri koriste vlagu da izvuku ugljen-dioksid iz vazduha
U uglu laboratorije Kelsei Hatzell nalazi se mala tegla napunjena materijalom koji ima sposobnost daleko iznad onoga što bi njegov neopisiv izgled sugerisao: način da se uhvati i oslobodi ugljen-dioksid iz atmosfere jednostavnom promenom okolne vlažnosti.
Novi uvidi u genetske mehanizme mogli bi da poboljšaju lečenje fibroze jetre
Jetra nije samo najveći unutrašnji organ, već je i vitalan za ljudski život kao metabolički centar. Takođe poseduje izuzetnu moć samoisceljenja: čak i kada se uklone veliki delovi, na primer tokom operacije, oni se brzo regenerišu kod zdravih osoba.
Naftni resursi bi trebalo da ostanu pod zemljom kako bi se ispunile obaveze Pariskog sporazuma
Da bi se povećanje globalne prosečne temperature ograničilo na 1,5°C, neophodno je drastično smanjiti emisiju ugljen-dioksida (CO 2 ) u atmosferu. To bi značilo da se većina postojećih energetskih resursa uglja, gasa i nafte u regionima širom sveta ne koristi, prema istraživanju koje je vodio Univerzitet u Barseloni i objavljenom u časopisu Nature Communications.