Udisanje niske koncentracije pare etanola može onemogućiti virus gripa A kod miševa, bez štetnih neželjenih efekata, kaže nova studija naučnika sa Okinavskog instituta za nauku i tehnologiju (OIST). Naučnici veruju da može da leči i slične viruse kao što je onaj koji izaziva COVID-19.
Kategorija: Nauka
Studija pokazuje da je neaktivnost dece i dalje problem nakon pandemije
Novo istraživanje je otkrilo da se fizička aktivnost dece u Velikoj Britaniji uglavnom vratila na nivoe pre pandemije – ali deca su i dalje više sedela tokom nedelje.
Vakcina protiv COVID-19 izgleda efikasnija ako se primi oko podneva
Studija Medicinskog fakulteta Univerziteta Vašington u Sent Luisu pokazuje da vakcina protiv COVID-19 mRNA može biti efikasnija u prevenciji infekcija ako se doze daju sredinom dana, a ne u neko drugo vreme. Istraživači veruju da cirkadijalni ritam – prirodni ciklus fizičkih i drugih promena kroz koje naša tela prolaze u periodu od 24 sata – može uticati na odgovor tela na vakcinu.
Istraživači pronašli treću vrstu masnih ćelija
Istraživači endokrinologije UC Davis Health istražuju ulogu dva novoidentifikovana molekula koji kontrolišu proizvodnju toplote iz masnog tkiva. Nadaju se da će otkriti bolji način za borbu protiv komplikacija gojaznosti.
Analiza popularne muzike od 1946. do 2020. otkriva da su glavne vokalne numere sve tiše
Opšte pravilo muzičke produkcije podrazumeva mešanje različitih zvučnih zapisa tako da je glas glavnog pevača u prvom planu. Ali nejasno je kako se takvo mešanje numera – i blisko povezana razumljivost teksta – promenilo tokom godina.
Studija pokazuje kako akcenti, pol kandidata utiču na odluke o zapošljavanju, karijeru
Radnu snagu Kanade čine ljudi iz celog sveta, a mnogi radnici govore engleski kao drugi jezik. Nova studija pokazuje da na uspeh radnika u organizaciji utiče kombinacija akcenta, rodnih stereotipa i percepcije sposobnosti.
Blagotvorni efekti muzike na pamćenje mogu zavisiti od toga kako se sluša
S obzirom na nedostatak efikasnih tretmana za suzbijanje kognitivnih oštećenja, pozadinska muzika se tradicionalno predlaže kao moguća terapijska alternativa za poboljšanje zadataka vezanih za pamćenje. Njegov efekat je dugo bio u fokusu debate, ali je sada otkriveno da je ovaj odnos možda određen novim interindividualnim parametrima, što znači da može biti složeniji nego što se ranije mislilo.
Kunićima je potrebna sloboda za vežbanje
Kunići kućnih ljubimaca imaju veći nivo hormona stresa – kortikosterona – i pokazuju povratnu aktivnost kada se drže u malim kolibama sa ograničenim vežbanjem, pokazalo je novo istraživanje koje je vodila Veterinarska škola Univerziteta u Bristolu. Istraživanje naglašava važnost da parovi zečeva kućnih ljubimaca imaju slobodu da vežbaju van svog kućnog ograđenog prostora čak i kada se drže u kolibama većim od tradicionalne veličine.
Bliži pogled na neurobiologiju psihodeličnih iskustava
Azot oksid, kolokvijalno poznat kao gas za smeh, klinički se koristi kao anestetik za tup bol od 19. veka. Međutim, u manjim količinama, može da izazove iskustva izmenjena uma, uključujući osećanja blaženstva, duhovnosti i osećaj da ste izvan svog tela – slično onima izazvanim psihodeličnim supstancama LSD i ketaminom.
Nova studija analizira stidljivost kod dece
Šta je stidljivost? Istraživanja su pokazala da stidljivost karakteriše strah i nervoza kao odgovor na društvenu novinu i/ili društvenu evaluaciju. Stidljivost se može manifestovati na bihevioralnim, afektivnim i fiziološkim nivoima, ali malo se zna o tome kako se ove komponente grupišu. Dugogodišnje teorije primećuju da se stidljivost može konceptualizovati kao osobina koja je relativno stabilna tokom razvoja, što se opisuje kao temperamentna stidljivost.
Miksotrofni mikroorganizmi u dubokom moru regulišu energetski balans
Tim međunarodnih istraživača predvođen Federikom Baltarom sa Univerziteta u Beču i Hoseom Gonzalesom sa Univerziteta La Laguna identifikovao je ranije nepoznatu grupu bakterija, nazvanu UBA868, kao ključne igrače u energetskom ciklusu dubokog okeana. Oni su značajno uključeni u biogeohemijski ciklus u morskom sloju između 200 i 1000 metara.
Supermasivna crna rupa razdire džinovsku zvezdu
Daleka zvezda, koja umire vatrenom i dramatičnom smrću, rastrgnuta supermasivnom crnom rupom u zaboravljenom uglu neba. Jedan od najsjajnijih, energičnijih, dugotrajnih prolaznih objekata nije buknuo noćnim nebom inspirišući legende i lansirajući civilizacije. Umesto toga, astronomi su, delujući kao nebeski supersleuts, otkrili dokaze o smrtnoj muci zvezde gde se ona godinama skrivala neotkrivena u masi podataka teleskopa prikupljenih kompjuterom.
Studija povezuje hranljive materije, strukturu mozga, spoznaju u zdravom starenju
U novoj studiji, naučnici su istražili veze između tri mere za koje se zna da nezavisno predviđaju zdravo starenje: unos hranljivih materija, struktura mozga i kognitivne funkcije. Njihova analiza dodaje dokaze da ovi faktori zajedno doprinose zdravlju mozga kod starijih osoba.
Loš kvalitet vazduha povezan sa kognitivnim problemima kod beba
Loš kvalitet vazduha mogao bi da izazove kognitivne deficite kod beba i male dece, pokazalo je novo istraživanje Univerziteta Istočne Anglije.
Studija pokazuje da se stimulacija mozga može koristiti za klasično kondicioniranje
Istraživači sa Univerziteta Ruhr u Bohumu, Nemačka, uspešno su primenili poseban oblik klasičnog kondicioniranja. Oni su na grupi od 75 ljudi pokazali da se efekti transkranijalne magnetne stimulacije (TMS) mogu pokrenuti isključivo slušanjem tona.
Čempres u Čileu uskoro bi mogao da obori rekord za najstarije drvo na svetu
U šumi na jugu Čilea, džinovsko drvo je preživelo hiljadama godina i u procesu je priznavanja kao najstarije na svetu.
Konačno znamo kako kvazari postaju najsjajniji objekti u univerzumu
Univerzum je prepun galaksija, milijardi na milijarde dokle god oko seže. A među ovim mnoštvom, neke galaksije se zaista ističu na spektakularan način.
Mapa formiranja kičmene moždine daje nova saznanja o bolestima nervnog sistema
Istraživači sa Instituta Karolinska mapirali su kako se ćelije ljudske kičmene moždine formiraju u embrionu i koji geni kontrolišu proces. Njihovi nalazi mogu dovesti do novih saznanja o tome kako nastaju povrede i bolesti kičmene moždine i kako se mogu lečiti. Studija je objavljena u časopisu Nature Neuroscience.
Korišćenje micelijuma za stvaranje samolečivog materijala nalik koži
Par biotehnologa na Univerzitetu Njukasl, u saradnji sa kolegom sa Univerziteta Northumbria, svi u Velikoj Britaniji, razvili su način korišćenja micelijuma za kreiranje materijala koji se može samoizlečiti. U svom radu objavljenom u časopisu Advanced Functional Materials, Elise Elsacker, Martin Dade-Robertson i Meng Zhang opisuju svoj proces i koliko je dobro funkcionisao kada je testiran.
Identifikovan gen koji semenu daje toleranciju na salinitet
Seme klija samo kada se zadovolji niz unutrašnjih i ekoloških potreba. U suprotnom, zaglave u stanju mirovanja. Istraživači sa Instituta Gulbenkian de Ciencia (IGC) predvođeni Paulom Dukue upravo su otkrili mehanizam koji omogućava biljkama da integrišu signale životne sredine i odluče da li treba da započnu razvoj. SCL30a je gen iza ovog sistema odlučivanja.